DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 15 <-- 15 --> PDF |
prirode, koji diktiraju i dalje njihovo organizaciono jedinstvo. A što će svakako biti i ubuduće. Sve to, razumljivo je, ometa jasno sagledavanje suštine stvari; a konkretno u ovom slučaju ometa pravilno i logično određivanja i definisanje osnovnih pojmova u šumarstvu. Ovde se ne gubi iz vida to, da je stvarnost mnogo složenija i komplikovanija, da u svakodnevnom životu nema tako jasnih granica, i da se mnoge oblasti društvene delatnosti preklapaju, prepliću i stapaju u izvesnim momentima i na izvesnim mestima, usled čega su im granice često nestalne ili i potpuno nevidljive. Ovo je naročito jako izraženo kod novih privrednih grana i mladih naučnih oblasti. Zbog toga je i zadatak naučnih radnika u ovim oblastima nauke mnogo naporniji i odgovorniji. Oni treba svojim istraživanjima i analizama da što dublje prodru u suštinu stvari, da odvoje bitne od nebitnih pojava i činnjenica i da fiksiraju i obeleže njihove karakteristike, da apstrahuju momentane želje i potrebe i da odvoje ono što je suštinsko i objektivno od subjektivnih shvatanja i zahteva. U šumarstvu je sve ovo, izgleda, mnogo potrebnije nego u drugim privrednim i naučnim granama. Da je zaista tako, postaje još očiglednije ako se baci pogled na određivanje i definisanje pojmova u ekonomskim oblastima šumarstva. Tu se, s jedne strane, proizvodnja identifikuje sa šumarstvom, a proizvodne faze tretiraju kao zasebne proizvodne grane, ili se, s druge strane, uzgoj (gajenje) šuma koji »ima za proizvod materijalni rezultat drvo na panju — kao robu — koja se može meriti i količinski odrediti« tretira kao »prva i prava ekonomska kategorija u šumarstvu«.1 Kada se ima u vidu da pojam »šumarstvo« ima najširi obim i da obuhvata ne samo šumsku privredu (koja supsumira šumsku proizvodnju), već i sve ostale neprivredne delatnosti koje su vezane za nju, kao što su nastava, naučno-istraživački rad, društveno-stručna deiatnost, štampa i literatura, pa čak i deo državne uprave koji reguliše pravilan razvoj šumske privrede, — onda postaje sasvim jasno da je ovakva identifikacija nepravilna i skroz pogrešna. A kada se zna šta su kategorije u logici i nauci, onda proglašavanje gajenja šuma za »prvu i pravu«, i to još ekonomsku kategoriju, izgleda više nego čudno. Da se nedovoljno naučno tretiraju izvesni pojmovi i da zbog toga mora doći do nesporazuma i kontradikcija pri rešavanju mnogih ekonomskih problema jasno govore neslaganja izvesnih stručnjaka o tome da li prirast ili etat treba uzeti za »proizvod drveta na panju«, odnosno za proizvod gajenja šuma, kao jedne faze šumske proizvodnje (međufazni proizvod). Ako se naučno i logično analizira i odredi sadržina i jednog i drugog pojma i ako se sa tako jasno određenim pojmovima priđe rešavanju izvesnih teoriskih i praktičnih problema u vezi s njima — vidik postaje mnogo čistiji i širi a nesporazumi i kontradikcije su skoro putpuno isključeni. Prirast i etat, kao pojmovi, po sadržini se potpuno razlikuju. Dok je prirast biološki pojam, dotle je etat čisto ekonomski pojam. Prirast, kao prirodni roj am i prirodna pojava, objektivno postoji bez obzira na čovekovo saznanje o njemu. Prirast se kao takav zbog njegovih prirodnih osobina ne može ekonomski iskorišćavati. Usled ovoga je čovek u svome Inž. Nenad Prokopljević, O nekim ekonomskim kategorijama i odnosima u šumarstvu. »Šumarstvo«, br. 3, 1953, str. 225. |