DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 16 <-- 16 --> PDF |
ekonomskom delovanju stvorio jednu čisto misaonu konstrukciju, jedan nov ekonomski pojam — etat —, koja mu je omogućila da razrađuje svoje ekonomske teorije o iskorišćavanju šuma i da ih praktično iskorišćava. Etat je naša ekonomska koncepcija i on objektivno, van ekonomskog delovanja čoveka ne postoji; dok, naprotiv, prirast objektivno postoji, bez obzira na delovanje i shvatanje ljudi. Neosporno je da prirast služi, pored ostalih činioca, za određivanje etata, ali je činjenica i to, da se oni po veličini nikada ne slažu, a prostorno i sadržinski najčešće nemaju ili ne moraju imati nikakve veze osim računske (za konkretnu šumu). Ekonomske, pravne i ostale mere koje bi se eventualno preduzimale protiv onih koji ne iskorišćavaju svoju šumu racionalno mogu samo da budu u vezi sa neiskorišćavanjem etata, pošto je on izraz realnih ekonomskih uslova i mogućnosti, a ne u vezi sa prirastom. Dovoljna je i ovakva površina analiza sadržine jednog i drugog pojma pa da postavljeni problem u vezi sa »proizvodnjom drveta na panju« postane jasniji i jednostavniji, a izgledi za njegovo rešenje mnogo svetliji. Sve ovo, kao što se vidi, jasno dokazuje da se kod današnjeg našeg naglog razvoja i šumarske nauke i šumarske prakse, i baš zbog toga, postavlja, između ostalog, kao vrlo značajan zadatak pravilno, logično i naučno određivanje i definisanje pojmova u svim oblastima šumarstva. Jasno određeni i precizno definisani pojmovi treba da omoguće brži, potpuniji i svestraniji razvoj šumarske naučne misli1. Resume L´auteur analyse qulques mots techniques employes en forestrie, soit dans la litterature, soit dans le service ordinaire. Ce sont par exemple: la production, l´economie forestiere, la forestrie, la possibility, 1´accroissement etc. On emploie ces mots en Yougoslavie dans le sens tres varie ce qu´introduit la confussion. Aussi l´auteur donne-t-il des definitions corrects pour les mots techniques mentionnes. 1 Treba imati u vidu i to, da problem određivanja i formulisanja pojmova ne treba mešati sa problemom terminologije (nomenklature), iako su oba problema međusobno vrlo tesno spojena. Dobro je, ako je to moguće, da se oba problema rešavaju istovremeno, skoro uporedo, t. j . da se odmah posle određivanja i definisanja pojmova pristupa njihovoj terminološkoj obradi. Nerazvijena i oskudna terminologija znatno otežava određivanje i formulisanje pojmova, kao što i neodređenost i neprecizno formulisanje pojmova umnogome ometaju pravilno rešavanje terminoloških pitanja. 268 |