DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 25 <-- 25 --> PDF |
se i tehnologija, drveta), građevinarstvo sa geodezijom, šumarska politika sa zakonodavstvom. U svemu ima četiri profesora sa pet stalnih asistenata i sa po kojim nestalnim asistentom. Ostali nastavnici su iz šumarskog instituta i drugih ustanova. Savezni institut za šumske pokuse osnovan je god. 1885. U početku imao je -četiri saradnika, g. 1934. tri saradnika i devet pomoćnih sila, g. 1948. osam saradnika i 15 pomoćnih sila, g. 1953. 9 saradnika i 22 pomoćne sile, predviđana su još 2 saradnika: entomolog i fitopatolog. Odnos saradnika prema pomoćnim silama će :se ujedno povećati na odnos 1 : 3. Institut je do sada izdao 28 velikih svezaka svojih radova; u tim publikacijama surađuju ne samo saradnici instituta nego i profesori i asistenti Visoke škole, terenski šumari sa svojim naučnim radovima i stručnjaci drugih struka. Izbor ljudi za nastavu i nauku vrlo je strog. Napominje se, da studij šumarstva traje 4 godine + 1 godinu prakse, koja ss mora obaviti između treće i četvrte godine studija. Predavanja iz uzgajanja šuma traju svih 8 semestara. Osim odjela za šumarstvo Tehničke visoke škole ne postoje nikakve druge škole za šumarsko stručno osoblje. Lugari se regrutiraju nakon strogog izbora iz kadra stalnih šumskih radnika, koji su prošli izvjesnu praksu pod vodstvom šumskog osoblja, kurseve i ispite. Kursevi se održavaju i za stalno namještene lugare. U nekim kantonima zahtijeva se prethodno apsolviranje poljo rivredne škole. U pojedinim kantonima osim stalnih lugara ima i poluslužbenih. Udruženja. U Švicarskoj postoje ova udruženja: Švicarsko šumarsko društvo od g. 1843., Savez švicarskih podšumara od g. 1899., Lokalna društva u pojedinim kantonima, koja sačinjavaju većinom nešumari. Nadalje postoji Švicarski savez za šumsko gospodarenje, koji od g. 1919. ima Šumarski gospodarski centralni ured za Švacarsku sa 2 šumarska stručnjaka te je polujavna i poluprivatna institucija, koja daje razne savjete, smjernice rada, izdaje svoj časopis i dr. Osim toga postoji Lignum, švicarsko radno udruženje za drvo i Udruženje švicarskih industrijalaca drveta. Uloga švicarskog šumarstva u Evropi danas, švicarsko šumarstvo uspjelo se razmjerno rano otrgnuti od utjecaja Bodenrajnertreglera njemačke škole, koja je šumu promatrala više kao tvornicu drveta a manje kao biocenozu. Priklanjajući se utjecaju francuskog šumarstva, švicarsko šumarstvo postepeno je izgrađivalo svoje vlastite nazore tako, da ne postoji antagonizam između matematičko ekonomskih zasada uređivanja šuma i šumarske politike s jedne strane i bioloških principa o uzgoju šuma s druge. Gdje je njemačka škola prodrla dotle, da su osnivane monokulture, danas se tu većinom vide utjecaji novih nazora za stvaranjem prirodnije strukture i sastava sastojine. Napose: seljačke preborne ´ šume Emmentala, sistematske konverzije monokultura, izgradnja specifičnog uzgoja šuma prilagođenog na švicarske okolnosti, pošumljavanje i podizanje boljih šuma na bazi istraženih fitocenoza i tipova tla, racionalni način iskorišćavanja šuma, tehnika obaranja, izrade i sortiranja, povisivanje drvne zalihe i prirasta te njihove kvalitete — sve to privuklo je pažnju šumara čitavog svijeta a.napose Srednje Evrope, te šumari i prakse i nauke upravo hodočaste u tu malu od prirode siromašnu, a danas ipak bogatu zemlju. Pod utjecajem švicarske nauke i prakse o racionalnom uzgajanju i njezi šuma prirodnijeg sastava u Njemačkoj počeo se razvijati neobično snažan pokret za uzgajanjem šuma prirodnijeg sastava i doveo je do stvaranja udruženja »Radno udruženje za izgradnju šuma prirodnijeg sastava«. Slično takvo udruženje osnovano je u novije vrijeme i u Austriji. Stvaranje tih udruženja dakako nije rezultat samo utjecaja švi |