DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 42     <-- 42 -->        PDF

DOMAĆE STRUČNE KNJIGE


Ing. GIPERBOREJSKI BORIS i Ing. MARKOVIĆ TRIFUN: DENDROLOGIJA


Udžbenik za srednje šumarske škole. Izdanje »Svjetlost« Sarajevo 1952. Str. 322 sa
174 slike u tekstu. Cijena Din 207.—


Prva naša dendrologija (Ettinger: Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj i Slavoniji)
izašla je pred kojih 60 godina, te je već odavno većim dijelom zastarjela T´ako
nismo imali priručnika ili udžbenika dendrologije kao zasebnu publikaciju, već se dva
osnovna dendrološka rada nalaze uklopljena u većim stručnim djelima (dra Petračića
u njegovu »Uzgajanju šuma« a dra Anića u Šumarskom priručniku I. knjiga).
Osim toga, ove su dvije dendrologije namijenjene ili studentima šumarskog fakulteta
ili opet šumarskim inženjerima. Kao takove one su ograničene isključi,o na
botanički opis šumskog drveća i grmlja, dok je Dendrologija ing. Giperborejskog
i ing. Markovića izrađena na široj osnovi, te kod pojedinih vrsti donosi i podatke iz
biljne biologije i ekologije, upotrebe drveta i ostalih dijelova opisanih vrsta, te najyad
podatke iz biljne geografije.


Sama je knjiga podijeljena u tri dijela. Prvi dio razrađuje temeljne pojmove
iz anatomije drvlja u svrhu makroskopskog i mikroskopskog određivanja vrsti drveća,
će kratku podjelu dendroflore. Drugi dio sadržaje opis vrsta gimnosperma, a treći
aio opis vrsta angiosperma.


Iako u opis nisu ušle sve vrsti koje dolaze kod nas, već nekih tri stotine, ipak
su ušle sve najvažnije vrsti, koje su uglavnom detaljno opisane. Naročita je pažnja
posvećena grmlju i ostaloj niskoj denđroflori, jer je njezino poznavanje također
važno za šumara biologa.


Iz drugog dijela, u kojem su obrađene gimnosperme, naročito se ističe opširan
prikaz Pančićeve omorike, koja je eminentno naša domaća vrst, ali je nažalost premalo
čuvamo, odnosno kultiviramo tako, da njezino sjeme možemo lakše nabaviti u
inozemstvu nego u zemlji. Kod roda Abies mislim, da je ipak trebalo barem spomenuti
A. concolor i A. Nordmannianu, koje se kod nas dosta susreću po parkovima.
U trećem dijelu (angiosperme) osobito su opširno obrađeni hrastovi, naročito mediteranski,
o kojima je do sada malo pisano u dendrološkim udžbenicima. Šteta je
samo, da kod hrastova, osim jedne iznimke (Q. suber), manjkaju podaci o početku
fruktifikacije. Ova praznina postoji još i kod nekih važnijih vrsti četinjača (jela,
borovi, čempresi, cedrovi), dok se kod nekih listača ne bismo složili s navedenim
godinama prve fruktifikacije, jer nam se čine previsoke (bukva, pitomi kesten, gorski
javor, bagrem i obični jasen) i odgovaraju za prilike u hladnijim krajevima Evrope.


Uočivši sve veće značenje, koje se pridaje mekim listačama, a među njima i
vrbama, autori su ih detaljno prikazali. U velikom broju raznih vrsta vrba teško se
je snaći bez dobrog vodiča, pa su na 2 stranice zorno prikazane razlike među cvjetovima
za 12 glavnih vrsti vrba. Kod jablana (Populus pyramidalis) naznačena mu je
domovina Kavkaz-Perzija, što nije posve sigurno, jer neki istraživači smatraju, da
mu je domovina mnogo dalje na istoku pod Himalajom, gdje ima velikih kompleksa
jablanovih šuma.


Osim mediteranskih hrastova opširno su prikazane i druge mediteranske i subtropske
(a i neke tropske) vrsti, koje se kod nas uzgajaju ili se mogu uzgajati.
Tako je iscrpno obrađena smokva (Ficus carica L.) i njezin način oprašivanja pomoću
posebne vrsti osice Blastophaga grossorum, koja prenosi polen sa cvijetova
divlje smokve (»kaprifikacija«). Interesantni su podaci o azijskom brijestu (Ulmus
pumila L.), koji je opširnije prikazan obzirom na njegovu otpornost prema holandskoj
bolesti, te se kao takav predviđa za zamjenu našem poljskom brijestu. Međutim
prema dru Vajdi (Šum. list 1952. str. 330) uzgoj U. pumile ograničen je samo na
toplija područja, jer je on vrlo osjetljiv na hladnoću, a sklon je i oboljenju od raka.
Kao osobito otporna vrst protiv holandske bolesti otkriven je u posljednje vrijeme
jedan španjolski brijest (U. foliacea, odnosno brijest Kristine Buissman) i od njegovih
se hibrida očekuju naročito povoljni uspjesi. Prilično dug razmak vremena od


294