DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Evo podataka: Sjeme ubrano: dne 11. V. 1953. Isklijalo do četvrtog dana: Stavljeno u klijalo 550 kom. dne 16. V. 53 96,0% „ „ 650 „ „ 20. V. 53 98,2% n .. 650 „ 25. V. 53 91,2% „ „ 650 „ „ 1 VI. 53 93,8% „ „ 650 „ „ 5. VI. 53 96,0% „ „ 650 „ „ 10 VI. 53 86,4% „ „ 650 „ 15. VI. 53 70,0% „ „ 650 „ 20. VI. 53 35,7% „ „ 650 „ „ 26. VI. 53 7.2% . ,. 650 „ „ 30. VI. 53 0,0% Ukupno: 5.750 kom. Kroz cijelo vrijeme upotrebljeno je isto klijalo (Haackova). Izbrojavanje vršeno je do četvrtog dana od stavljanja na klijanje (praktički dulje nije potrebno). Za cijelo vrijeme mjerenja klijavosti sjeme je stajalo u suhoj prostoriji razasuto po stolu, na suncu. Uzorci za klijalo uzimani su slučajno i iz različitih dijelova mase. Grafički to izgleda ovako: (Vidi grafikon na str. 261.) Materijal koga smo imali u ispitivanju naravno da je nedostatan da bismo mogli generalizirati ove rezultate. Ipak možemo tvrditi (paralelno s tim promatrali smo i klijavost bijele topole, provenijencije okoline Zagreba, koja je imala također visoku klijavost) da će biti bliski stanju stvari, t. j . moramo računati s tim, da je postotak klijavosti crne i bijelo to ole veoma visok i da se može pod normalnim okolnostima uzeti da traje i do 40 dana. Vrlo je vjerojatno da se slične podatke može očekivati i kod ostalih domaćih topolovih vrsta. Za trepetljiku je naime u Finskoj P. Reim (1930)**, na temelju obimnog istraživanja, ustanovio da je klijavost iznosila i preko 90%, a negdje i 100%. Iz njegovih rezultata čitamo da je klijavost trajala 2—6 mjeseci. Ne stoji dakle, a to će vjerojatno vrijediti i za naše prilike, da je klijavost trepetljike vrlo mala i da traje svega par dana. Naravno da bi za sjetvu na gredicama po dosada uobičajenom načinu trebalo uzeti neki faktor, koji bi snizio gornje cifre postotaka klijavosti. Taj je faktor međutim u primjeni opisanog načina razmnožavanja znatno manji. Energija je klijavosti, kao i jačina s kojom su se mlade biljke razvijale neposredno nakon proklijavanja, bila velika: ona je već trećegdana prelazila 90% i takva je ostajala gotovo cijelih 31 dan. Nakon toga je počela osjetljivo i naglo opadati. Može se prema tome uzeti, da mjesec dana nakon ubiranja zrelog sjemenja traje još velika energija klijavosti crne i (bijele) topole, uz visok postotak klijavosti od 85—95%, ali i nakon toga je još kojih 8 dana sjeme praktički uporabljivo, jer je klijavost viša od 50%, što ukupno iznosi oko 40 dana. ** Paul Reim: Haava paljunemis-biologia, Tartu, 1930. |