DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 35 <-- 35 --> PDF |
trake s jedne strane debla, a nešto niže druga polukružna traka sa druge strane. Treći je način kad se izreže uski prsten na deblu koji u toku jedne godine zaraste. Prstenovanjem postiže se akumulacija ugljikohidrata u dijelovima iznad prstena i sprečava se njihova potrošnja u zajednici sa dušikom u prekomjernom rastu. Time se pogoduje stvaranju cvjetnih pupova. Na dalje rezultat prstenovanja po Seabrooku je to što se korijen lišava amino kiselina i dragih dušičnih tvari2 koje su potrebne za rast pa ima isti efekt kao i obrezivanje korijena. Na taj način smanjuje se apsorpcija vode i mineralnih tvari i postiže se povoljan odnos između uglj ikohidrata i du šičnih tvari. Slično ovim namjerno izazvanim povredama djeluju i slučajne po vrede nastale od požara, pri eksploataciji, vjetroloma i t. d. Watson 1918. (prema Bakeru) ustanovio je da obilno plodonose stabla kalifornijske čuge (Tsuga heterophylla) koja su oštećena vatrom, napadima insekata i mehaničkim povredama, naročito ako su stabla djelomično prstenovana. UTJECAJ ŽIVOTINJA I BILJAKA KOJE OMETAJU NORMALAN RAZVITAK DRVEĆA NA FRUKTIFIKACIJU. Taj utjecaj može biti dvojak. U prvom slučaju fruktifikacija može biti odgođena ili smanjena, (na pr. u slučaju čestog brsta asimilatornih organa od gusjenica) a u drugom slučaju ubrzana ili povećana. Nas zanima ovaj posljednji slučaj. Odavna je već primjećeno da biljke kojih je život ugrožen ranije plodonose. U literaturi je opisano više slučajeva. Tako na pr. Baker spominje u tom smislu mednjaču (Armillaria mellea). Ukoliko djelovanje štetnih organizama sprečava uzimanje dušika (kod biljaka II. III. slučaja) možemo ove pojave objasniti sa C/N teorijom. Some problems about fructification and C/N theory In this article the author discusses some problems about fructification of forest in the sense of C/N theory (carbon-nitrogen ratio theory). After a short review of the C/N theory, the question is discussed whether it comes earlier to fructification on the better or poorer soils. The author considers that the investigation of the influence of the soil is indivisible bound with all others site factors and therefore that is not impossible that bouth of these considerations are exact. Then the author discusses about the relation of culmination of the height growth and fructification, and at the end about the influence of the fire, mechanical injuries and parasites on the seed production. « LITERATURA 1. Baker : Theory and Practice of Silviculture, New-York 1934. 2. Baker : Principles of Silviculture, New-York—London 1950. 3. Ba l en: Drugi prilog poznavanja naših mediteranskih šuma, Š. 1. 1937. 4. B a 1 e n: Šumarski rasadnici, Zemun 1938. 5. Curtis-Clark : An Introduction to Plant Physiology, New-York—London 1950. 6. Den gl er: Waldbau, Berlin 1944. 7. Ettinger : Razmatranje o dobi šumskog drveća u raznih periodah njegova živovanja, Š. 1. 1893. 8. Gardner-Bradford-Hooker: The Fundamentals of Fruit Production, New-York—London 1952. 9. H or vat : Biologija drveća, Šumarski priručnik, Zagreb 1946. 2 Naročito važan za rast je vitamin Bi (hormon rasta korjena), koji se stvara TI lišću pri svjetlu. 3 Šumarski iist 7/8 329 |