DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 53 <-- 53 --> PDF |
sredstava. Prema tome bi trebalo u toku jeseni načiniti detaljan plan o takvom suzbijanju i odrediti površine koje se imaju tretirati, količine potrebnih insekticida i broj aviona koji će zamagljivati zaražene šume. Ako se na vrijeme ne prikupe točni podaci o intenzitetu zaraze i ne izvrše pripreme za suzbijanje gubara, mogli bismo opet imati iste takve, ako ne i veće štete kao i g. 1947.—1950. Dr. ž. Kovačević NOV NAČIN BORBE PROTIV SMRČEVOG PISARA (Ips typographus L.) Eine neue Bekämpfungsmethode gegen Ips typographus, von Bertil Lekander, Stockholm, Sweden. Transactions of IXth international congres of Entomology, Amsterdam, august, 1951. Smrčev pisar predstavlja za smrčeve šume u Švedskoj stalnu opasnost. Štete od vjetra i snijega praćene su redovnom pojavom ovoga štetnika. Dosada su se, kao i drugdje, u borbi protiv potkornjaka upotrebljavala lovna stabla, a u posljednjim godinama kombinirana metoda lovnih stabala s kemijskim sredstvima. Iako su postignuti rezultati u mnogim slučajevima bili vrlo dobri, uspjeh nikada nije bio potpun. Teško je bilo pronaći kemijsko sredstvo koje bi brzo djelovalo, čija bi efikasnost bila dugotrajna a rezistentnost protiv atmosferilija zadovoljavajuća i koje ne bi štetno djelovalo na druge organizme u šumi (ptice i životinje). I ekonomski momenat igra važnu ulogu, jer upotreba takovog sredstva mora da se rentira. Metoda koju je na entomološkom kongresu u Amsterdamu preporučio Berti l Lekander , vrijedna je pažnje. Nova metoda sastoji se u tome da se stablo prije (lovna stabla!) ili poslije napada tretira na bazi otrovnim kemijskim sredstvom, koje se sokovima prenaša do krošnje. Stablo se prstenuje posebnim oruđem u prsnoj visini (ili 1 m od tla). Prsten je širok 5 cm. Na tom mjestu stavi se namaz florne soli (u obliku paste), pa se prsten obvije terom impregniranom vrpcom. Reakcija (Zirkonoxychlorid + Alizarin sulph. kiselina + Natrium) pokazuje da se otrov prenio do vrha krošnje. Na grane se otrov ne prenaša što dokazuje i činjenica da Cryptargus vrste koje dolaze na granama ne ugibaju, no njihov je napad i onako od sekundarnog značenja. Naprotiv, napad smrčevog pisara prestaje ukoliko je nastupio. Iz odloženih jaja izvaljene larve ugibaju. Uspjeh je svakako veći ako se napadnuta stabla tretiraju neposredno poslije napada. Stabla tretirana prije napada služe kao lovna stabla. Prednosti su dakle očite. Otrov se ne ispire, oborena stabla mogu čekati na izradu dulje vremena bez opasnosti da će biti žarište potkornjaka. Otrov ovako upotrebljen nije opasan za životinje ili ptice, a sam postupak prema računu autora nije skup. (Na prsten troši se 40 gr. paste, tretiranje jednog stabla traje 4 minute.) Ing. Android FOTOGRAFSKA SNIMANJA ŠUMA I ŠUMSKIH OBJEKATA Pregledavajući fotoarhive i zbirke fotografskih snimanja šumskih objekata, koji su iz izvjesnih razloga kod šumara-fotoamatera ili fotografa-profesionalca izazvali neki interes, dolazim do zaključka da bi nekoliko riječi po ovom predmetu mogle dobro doći mlađim šumarima uzgajačima, koji se mnogo po šumi kreću i žele, da mnoge pojave u pojedinim fazama razvitka flore i faune značajne za šumarstvo fiksiraju svojom fotokamerom. Među mnogobrojnim objektima, na koje nailazi fotograf, šuma sa svojim raznolikim često bizarnim oblicima, šarenilom boja, bujnim životom i svim mogućim nijansama osvjetljenja nagoni amatera, da sebi ovjekovječi izvjesne aspekte, koji ga zanimaju. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Međutim opće je poznata stvar, da fotografsko snimanje šuma i šumskih sastojina nije laka stvar, te da u mnogo slučajeva ni tehnička oprema ni naročita vještina snimaoca nisu u stanju da postignu iole zadovoljavajuće rezultate pri nepovoljnim uvjetima osvjetljenja. Snimanje u šumi je zaista dosta teško baš radi jako izraženih svijetlotamnib kontrasta s razloga što čovječje oko može obuhvatiti razlike osvjetljenja (gama) od 1—5 miliona, dok ih film reducira na 1—1000, a na papir se mogu prenijeti samo oni od 1—40 (prema Windischu 1—30). Obim osvjetljenja, koji se može prenijeti na papir, tako je malen da se mogu kopirati ili povećati samo sjene i srednji tonovi ili srednji i svijetli tonovi sa ponekim svijetlim i tamnim nijansama. Stoga fotografska snimka u svojoj sveukupnoj skali tonova predstavlja veoma skromnu analogiju stvarnosti, jer se faktični svjetlostni obim skraćuje jednom kad se prenosi na film (ploču) a drugi put, kad se kopira na papir. S druge strane uspjeh »majstora« u snimanju je samo djelomično fotografski, on se zasniva dobrim dijelom na ličnosti amatera. Može se naime naučiti tehnika rada, ali se dobar ukus, smisao za otkrića, prisutnost duha i pravi talenat ne niogu naći u knjigama. Stoga je talenat za režiju i lični ukus više puta mnogo važniji nego najbolji aparat, najvredniji film i najtemeljitije znanje. Radi toga dostignuća nekih »velikih« nisu vezana toliko na fotografsko znanje koliko na ličnu sposobnost. Snimati, dapače veoma dobro fotografirati znadu mnogi, ali uvjek je čovjek, »čovječji format« odlučujući faktor za jedinstvenost i zaokruženost efekta. Prirodno je da tehničku stranu mimoilaze velika djela, koje ipak nikada ne može postići onaj, koji slobodno ne raspolaže tehnikom (Windisch). A pošto tehnika rada nije neka teška stvar, treba je najprije naučiti. Uostalom, postavlja se pitanje, šta se hoće u šumi da snima i za koga. Fotograf umjetnik i šumar-tehničar posmatraju pojave u šumi pod sasvim raznim vidom. Može se snimati efekt osvjetljenja na podrastu mješovitih sastojina, stabla sa svim svojim pojedinostima, mogu se fotografirati šumske čistine sa podmladkom, pojedini soliteri ili čitave sastojine. Umjetnik traži, naprotiv, napola izumrla stabla sa skeletnim granama koje strše u nebo, bizarne oblike, kontraste osvjetljenja. Za njega su često što starija, što »nakaznija« stabla to ljepša i interesantnija. Šumar tehničar, koji po svom pozivu treba da uzgaja stabla što pravilnijeg i jedrijeg uzrasta, uspravna debla što čišća od grana i kvrga, normalne i što vrednije sastojine, traži za svoja snimanja posve druge objekte. Ipak i umjetnik i šumar tehničar, amater ili profesionalac, susreću se pri snimanju šuma s istim problemima što se tiče opreme i materijala. U pogledu formata mnogi su mišljenja da je maleni format (Kleinkamera) najprikladniji za snimanja pokretnih, raznolikih i raznobojnih bića i oblika sa svim svojim prednostima lakog rukovanja, razmjerno manjih troškova, mogućnosti promjene objektiva za bliska i daleka snimanja i t. d., dok drugi tvrde da su za snimanja u šumi podesniji veći formati 10x15, 18x24 cm. Thiollier je navodno koncem prošlog stoljeća dao konstruirati aparat formata 24x26 cm za šumska snimanja, kojim je postizavao nenadmašive rezultate (Toulgouat). Fotografske aparate većeg formata 10x15 i 18x24 sa pločama i filmovima (Filmpacks) posjedovale su svojevremeno i mnoge naše direkcije šuma. Ovakovi formati su upotrebljavani za snimanja šumskih sastojina, pojedinih detalja (štete od insekata, nabranost kore i t. d.), sa mnogo uspjeha, jer dozvoljavaju među ostalih prednostima pojedinačnu kontrolu u razvijanju i pružaju mogućnost opsežnog pomicanja objektiva radi što savršenije perspektive. Mnogi amateri su uvjerenja, da se skupljim aparatima mogu postići i bolje snimke, ali sa vrijednošću i kapacitetom malog formata raste obično kompliciranost rukovanja i mogućnost griješaka. Makar je za izvjesna snimanja potrebno imati objektiv velikog otvora (za snimanja u pozorištu, za reportaže po svakom vremenu i t. d.), objektiv otvoren 1.5 je posvema neupotrebljiv za snimanja u šumama. Čemu 348 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 55 <-- 55 --> PDF |
dakle nabavljati aparat s enormnim objektivom za skupe pare, kad ga uvijek treba diafragmirati ? Stoga mnogi preporučuju osrednji put i zagovaraju aparate »Reflex« 6x6, odnosno za šum. snimanja prikladnije 6x9, razmjerno jeftinije, ali uz to čvrst stativ eksponimetar (fotoelektričnu ćeliju). Imade profesionalnih fotografa, koji prave 3000—4000 snimaka godišnje po šumama skoro stalno diafragmom 1 : 8 odn. 1 : 11 (veoma rijetko s otvorenim objektivom), te i pored slabog osvjetljenja uz eksponažu od 1—6 sek. na čvrstom tronogu postižu željenu oštrinu i dubinu polja, kao i dovoljnu preciznost izvjesnih pojedinosti. Znatne su doista razlike u osvjetljenju odnosno kontrasti između svijetla i sjene u lisnatim šumama, mnogo manje u borovim, teže u jelovim i smrčevim sastojinamä. Ovim su se problemom pozabavili mnogi stručnjaci i došli do slijedećih preporuka: 1. Fotografirati pri zastrtom nebu (naoblačenju), 2. Upotrebljavati malen otvor diafragme (Blende), 3. Upotrebljavati tronog pri duljoj eksponaži od 1/25 sek. 4. Kontrolirati kontraste osvjetljenja. Kontrast slike ili snimke sastoji se u omjeru količine svjetlosti osvijetljenih dijelova i onih u sjeni. Pri oblačnom vremenu (t. j . kad se sjene ne projiciraju po zemlji) ovaj je kontrast najmanji, pri vedrom nebu i žarkom suncu stvaraju se oštre sjene te je kontrast osvijetljenih i zasjenjenih dijelova unutrašnjosti šuma najveći. Minimalni kontrasti prestavljaju stoga najpovoljnije osvjetljenje za snimanja šuma. Svakom amateru je poznato da se duljim razvijanjem pojačavaju i kontrasti, te da su kontrasti između svijetlih i tamnih objekata manji u predugo nego u prekratko eksponiranim filmovima. Međutim i veći kontrasti osvjetljenja filmova snimljenih pri vedrom sunčanom danu mogu se ublažiti ako se u pravilu malo dulje eksponira ali za to malo kraće razvija pri razradi, da bi se postigla ravnoteža. Staru parolu: »eksponirati za sjene a razvijati za svijetlo« može primjeniti perfektni fototehničar pri pojedinačnom razvijanju. Za određivanje najzgodnije kombinacije prekratke ili preduge eksponaže negativa u svrhu kontrole kontrasta osvjetljenja može poslužiti niže navedena tablica pod pretpostavkom da je vrijeme eksponaže kalkulisano očitanjem na fotoelektričnom eksponimetru pri osrednjoj zasjeni: (Allegri) Kontrola fotografskog kontrasta Uvjeti osvjetljenja Vrijeme eksponaže: očitanje na eksponimetru Razvijanje Qradacija papira za kopiranje Nebo potpuno zastrto, nikakova sjena po terenu normalno normalno tvrda Gusta magla ili formacije visokih laganih objaka, slabe sjene po zemlji za sjene: povećati 2 puta reducirati na pola tvrda Slaba magla ili oblaci veoma visoko, umjerene sjene po tlu povećati 4 puta smanjiti na trećinu tvrda Nebo vedro, žarko sunce, oštre i crne sjene po terenu za sjene: povećati 8 puta smanjiti na petinu normalna 349 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Fotoelektrični eksponimetar okrenut prema objektu obično pokazuje prekratka očitanja, jer je jače izložen utjecaju neba nego terena. Korektura može se provesti na taj način, da mu se »oko« zalijepi užom ili širom vrpcom leukoplasta ili celofana i time očitanja smanje za trećinu ili polovinu. Za snimanja listopadnih šuma ili značajnih stabala najpogodnije je zimsko doba Tcad su skeleti stabala dovoljno osvjetljeni. Pri normalnom objektivu potrebna je udaljenost od 50 m, da bi snimili stablo visoko 30 metara. Aparati malog formata s više objektiva lakše rješavaju slične probleme primjenom objektiva širokoga ugla odnosno pri snimanju udaljenih objekata ili takovih kojima se ne može prići, upotrebom teleobjektiva uz žuto ili U. V. sito (radi isključenja atmosferske magle (i uz odgovarajuće eksponiranje. Uspješno se snima ispod stabala lisnate šume sa »Reflex« aparatom 6x6 i plus X-Kodak filmom pri blendi 1 :11 uz eksponažu od 1 sek.; u borovim sastojinama s jačim osvjetljenjem pri 1 : 8 uz eksponažu od 1/50 sek. odnosno 1/100 sek. pri 1 : 5.6 (Toulgouat). Pošto je kora često karakteristična za raspoznavanje stabala trebale bi fotografije kore da budu sastavni dio svakog herbara. Snimati koru treba od prilike na istom dijelu debla t. j . na istoj visini od panja i na istoj udaljenosti od debla i pričvrstiti celuloidnu pločicu sa centimetarskom podjelom (10 cm) i natpisom vrsti drveta radi upoređenja i lakše orijentacije pri razradi. Koru treba slikati od maja do septembra mjeseca između 8 i 11 sati izjutra po mogućnosti pri ponešto zastrtim suncem, da ne bi bilo odveć jakih sjena u naborima kore. U slučaju veoma kontrastnog osvjetljenja može se priteći sinhroniziranom bljesku. Na kratkim udaljenostima uz dovoljnu eksponažu uvijek jako diafragmirati (blenda bar: 1 : 16 za 6x6; 22 za 6x9), eksponirati 1.5 do 2 puta koliko pokazuje eksponimetar (ako nije u punom suncu), ortopanhromatski materijal bez primjene obojenih filtera. Aparati malenog formata u vještim rukama sliče precizionoj puški u ruci dobrog strijelca. Objektivi kratkog žarišta sistema »Leica ili Contax« (na pr. F = 3,5) pri udaljenosti postavljenoj na 4 m i blendi 1 : 9 prestavljaju »Fixfocus«-objektive sa dubinskom oštrinom od 2 m do beskonačnosti, stalno spremni za brza snimanja. (Windisch). Veoma efektno osvjetljenje prestavlja suprotno svijetlo (Gegenlicht), ono stvara plastiku i prostornu dubljinu slike, koje se pri nikakovom drugom osvjetljenju ne mogu postići. To isto vrijedi još i za koso suprotno osvjetljenje. U ovim slučajevima treba zaštititi objektiv od direktnih sunčanih zraka posebnim uređajem (Gegenlichtblende). Međutim za uspješna snimanja potrebno je pored odgovarajuće opreme mnogo strpljenja da se pronađe prava strana i sačeka povoljno osvjetljenje, zatim oštro oko, stalna ruka, prisutnost duha, dobar ukus, poznavanje materijala i pri koncu čistoća tehnike u radu. Upotreba uvijek iste vrsti filmova i razvijača, zabilješke o postignutim rezultatima pri određenim distancama, blendama (diafragmiranjima), i vremenu eksponaže i razvijanja povećavaju stečeno iskustvo i stalno usavršavaju svakom šumaru potrebnu vještinu fotografiranja. Ing. D. Radimir ŠUMARSTVO ZAPADNE NJEMAČKE Prema najnovijim statističnim podacima iz god. 1951. sveukupna površina šuma Zapadne Njemačke iznosi 6,8 miliona hektara, od toga 63.5% zapremaju četinaste, a 36,5% lisnate šume. Po načinu uzgoja skoro 92% šumske površine sačinjavaju visoke šume, 3%> srednje i 5% niske šume. Uslijed ogromnih pustošenja za vrijeme rata i velikih potreba na drvetu za obnovu zemlje pristupilo se u poslijeratnim godinama prekomjernom iskorišćavanju šuma. Znatno su tome doprinijele i potrebe okupacionih armija, kao i nagli razvitak prerađivačke drvne industrije. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Tako je od godine 1946. pa do 1949. iskorišteno oko 177 miliona kubika drveta t. j . za 94 miliona m3 više od normalnog prirasta odnosno 217% od ovoga, prosječno je trošeno u periodu od 1945—1949. godine 34,9 milona kubika drveta odnosno 0.74 m3 po stanovniku godišnje. Drvna zaliha je za to vrijeme pala od 738 miliona m3 u godini 1946. na 561 milion m3 u godini 1949., a prosječni prirast se smanjio za isti period vremena od 3.2 na 2.8 m3 po hektaru, odnosno ukupni prirast od 22 miliona m3 na 19.3 miliona kubika godišnje. Porast potrošnje drveta ogleda se i u razvitku građevne djelatnosti i industrij ske proizvodnje uopće, prema slijedećem: Indeks (1936 = 100) januara februara marta ukupne industrijske proizvodnje 1951. g 1952. g 124 135 130 135 133 137 građevne djelatnosti 1951. g 1952. g 83 94 102 82 113 114 1 (Prema „Wirtschaft und Statistik") Prema dugogodišnjem planu sječa (Longterm-Plan) etat za god. 1950. iznosio je 170%, za god. 1951. 140%, za god. 1952. 117°/o normalnog prirasta, te bi istom sa godinom 1953. ima biti izjednačen 100% normalnom prirastu. Prema tome sveukupna sječa godine 1952. trebala je obuhvatiti oko 22 mil. kubika t. j . 10,200.000 m3 crnogoričnih i 2,700.000 m3 bjelogoričnih trupaca, ukupno oko 13 miliona kubika tehničke oblovine. Sječa gosp. godine 1951/52. (počev od 1. oktobra) iznosila je 17.54 miliona kubika, dok je u prvom trimestru 1952. godine sasječeno 11.02 miliona m3, nešto više od polovine predviđenog etata od 22 miliona kubika. Sječa drveta po sortimentima u prvom trimestru 1951. i 1952. godine kao i sveukupno u gospodarskoj godini 1950/51. odn. 1951/52. prikazuje slijedeća tablica: Sasiečeno i proizvedeno u 1000 m8 s korom trupaca lišćara celuloznog drva Ost. oblo (osim ogreva) čefinastih trupaca četinastih celuloznog d. rudnog drveta ost. oblo drvo (osim ogr.) ogrevno drvo Ukupno januar-mart oktobra-decembra ukupno 1951 1952 1950 1951 1950/51 1951/52 1.870 1.804 584 586 2.454 2.390* 394 397 119 153 513 550 124 147 30 34 154 181 5.267 4.497 2.827 3.029 8 094 7.526 679 517 341 374 1.020 891 802 943 776 1.004 1.578 1.947 55 69 15 27 70 96 3.434 2.644 1.274 1.320 4.708 3.964 12.625 11.018 5.966 6.527 18.591 17.545 * Uključivo i drvo i ugljen |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 58 <-- 58 --> PDF |
1951 god. 1952. god. Rezane grade proizvedeno je u 1.000 m3 januar-mart oktob.-decern. januar-mart meke rezane građe 1,794 1.642 1.519 tvrde rezane građe 294 286 319 Finalnih produkata proizvedeno je u 1000 m3: Šperploča 113 126 114 Furnira 39 46 48 Ploča vlaknatica 39 51 49 Lesonit-ploča 3 11 13 Pilanska industrija Zapadne Njemačke ima kapacitet rezanja od 50 miliona ku bika otprilike, dok joj skorih godina stoji na raspolaganju samo oko 10 miliona pilan skih trupaca domaće proizvodnje, a nema izgleda da će se situacija za par decenija popraviti. Ako se uzme za potpuno iskorišćenje jednog jarma oko 1.400 m3 godišnje (još godine 1949. bilo je na raspolaganju 1.150 m3, dok je za god. 1951/52. ostalo samo oko 700 m3) onda se može računati sa 50% podmirenjem potreba postojeće pilanske industrije. Za preradu drveta u rezanu građu postoje u Zapadnoj Njemačkoj 7.823 čista pilanska i 4.120 mješovita postrojenja, sveukupno dakle 11.943 pogona za struganu građu. Na njenom području bilo. je posljednje godine zaposleno u preradi drveta 88.000 radnika, te je na ime plaća i nadnica isplaćeno 234 miliona maraka, dok je čitav novčani promet dosegao cifru od 1,37 milijarde DM. (Dr Wegelt). Za preradu šperovanog drveta postoji 90 postrojenja sa kapacitetom od oko 50.000 m3 godišnje i potrebom oblovine oko 900.000 m3 godišnje. Dvije trećine po prilici 550.000—600.000 m3 otpada na bukovinu, koje se mogu podmiriti iz etata od 2,4 miliona kubika. Na četinare (pretežno smrča) došlo bi oko 20.000 m3, dok bi se ostatak uvezao iz inostranstva Dosljedno tome trebao bi se povećati uvoz iz prekomorskih krajeva koji danas iznosi oko 50—60.000 m3 trupaca »Limba i Okoume« bar dvostruko. (Dr. Koop). Popravak financijske situacije i novi trgovački ugovori omogućili su sve življu vanjsko-trgovačku razmjenu drvnih sortimenata, kako se to vidi iz tablice na str. 353. Trgovački ugovori sklopljeni sa većinom zemalja izvoznica, naročito Švedskom, Finskom, Austrijom, Poljskom i Jugoslavijom, sadrže znatne količine drveta i drvnih proizvoda koje je Zapadna Njemačka uvezla u 1952. godini da bi nadoknadila deficit, koji se ukazuje i pored izvršenja predviđenog sječnog plana. Ovi trgovački ugovori odnose se na uvoz slijedećih kategorija drveta u 1952 god. i Mekano drvo 1.7 miliona kubika Celulozno drvo 2.2 „ „ Rudno drvo 0.9 „ „ Naročito se osjeća sve veća potreba meke rezane građe obzirom na sve živahniju građevnu djelatnost, kao i sve veći utrošak rudnog drveta uporedo s povećanjem proizvodnje ugljena i napredovanjem ostale proizvodnje ruda. 352 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 59 <-- 59 --> PDF |
/ U v o z Izvo z Sortimenat 1951 1952 1951 1952 god. januar — mart januar — mart Ogrjevno drvo 1000 m3 2-5 111 11-7 I´O Stubovi i šipovi „ — 24 13-2 2-7 Celulozno drvo „ 1162 1917 3.5 — Trupci četinara „ 2T 12 103 0-4 Trupci liščara „ 693 74-2 0´9 0´3 Rudno drvo „ 357 44-9 45 4 189 Pragovi 9-7 15 1 11 — Meka rezana građa „ 145-3 3163 47-2 2-8 Tvrda rezana grada „ 4-7 60 11-9 38 Šperploza 5-3 5-5 2-6 2-7 Ci lulože meh. u 1000 t 2-8 127 — — Celuloze hem. „ 57-2 88-8 100 18-5 Ploča vlaknatica „ 0-5 1´2 7-4 2-9 Papir za novine 12-4 13-8 — — Ostali papir i karton 103 23´3 18-2 9-8 Svega: u 1000 m3 3910 568 4 147-8 32-6 u 1000 t 80´2 1397 35-6 31-2 Problem cijena drvetu i troškova u šumarstvu predstavlja posebno poglavlje. Pomanjkanje drveta i sve veća potražnja prouzrokovali su povećanje cijena na trostruko. Međutim, upoređenja provedena po prof. Dr. Speer, München u državnim šumama Württemberga, ukazuju da se stanje sveukupnih troškova po hektaru pomjerilo prema 1913. godini za 400%, dok su cijene drvetu po kubiku porasle za 205%; neuravnotežnost između cijena i troškova dolazi do izražaja i u tome, što pretičak prihoda od samih 135% po hektaru u godini 1913. prestavlja samo djelomično pravi prihod odnosno dobitak, jer on sadrži i prihode od tadašnjih prethvata, koji nisu opterećeni nekim određenim troškovima. Nema sumnje da se stanje prihoda od šumarstva u poređenju prema 1913. godini kretanjem cijena znatno pogoršalo. Prihodi gospodarstva s potrajnim korištenjem pri manje povoljnim uvjetima u pogledu vrsti drveta i staništa jedva pokrivaju troškove, dok pogoni u slabijim okolnostima rade sa gubitkom. Stoga će drvo u budućnosti ostati relativno skupa sirovina a šumarstvo jako industrijalizirane republike morat će računati s progresivnim porastom proizvodnih troškova. U evoluciji cijena drvetu u Zap. Njemačkoj vlada od 1952. potpuna sloboda u prodaji i formiranju cijena na drvnom tržištu. Od 1934. g. postojala je dirigovana privreda i zavedene su bile određene stalne cijene obzirom na svjetsku krizu iz g. 1932. Još 1948. godine moglo se primijetiti da određene stalne cijene pokrivaju tek polovinu proizvodnih troškova, tako, da je šumarstvo zapravo d 1934—1952. g. žrtvovano prečim interesima. Maja mjeseca 1952. godine ukazale su se povoljne okolnosti da šumska privreda postane slobodna. Nagla potražnja sirovina koja se pojavila početkom koreanskog rata |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 60 <-- 60 --> PDF |
postepeno se stisavala, ponovo je započela normalna vanjsko-trgovinska razmjenastvarno nije bilo prekomjernog porasta cijena. Iz grafikona u kojima je prikazan razvoj općeg indeksa cijena životnih potreba i kubika tehničke oblovine i njene kupovne moći razabire se, da je ova posljednja (uzevši za godinu 1913 = 100), pala g. 1931. na oko 40%, za vrijeme dirigirane privrede od 1932—1952. g. kretala se oko 75%, dok međutim danas iznosi 175% i zauzima otprilike srednji položaj između one Predmet U granicama od 1937. god. Zap. Njem. pod okupacijom Engl. Amer. 1st. Njem. pod okup. Rusije Franc. Površina Njemačke u 1000 km2 . . 471 247 110 Stanovništvo Njemačke u milionima 667 45-5 20-5 142 185 186 12675 6810 2974 269 27´6 25´2 276 365 18 724 63-5 82 334 301 55-6 20-6 28-2 135 45-8 417 319 Drvna masa 1937. fod. m3/ha . . . 114 — Drvna masa 1946. god. m3/ha . . . 93 108 76 Drvna masa 1949. god. m3/ha . . . — 95 60 Iskorišćenje svega 1937. god. m3/ha 3,3 — — Iskorišćenje svega 1946. god. m3/ha — 5-8 6-8 Iskorišćenje svega 1949. god. m3/ha — 5-5 46 Prehvati, u % 1937. god 100 — — Prehvati: u % 1949. god — 196 225 ugljena i željeza. (Dr. Speer — Wald u. Holz, 1953.). Povećanje cijena s druge strane izaziva sve veću štednju upotrebe drveta, kako bi se smanjila potražnja. Najnovija dostignuća tehnike dovela su do znatnog smanjenja upotrebe drveta u građevinarstvu (50%); pronalasci mnogih zamjenjivih tvari omogućili su upotrebu novih punovrijednih drađevnih materijala i oruđa. Tako su u posljednje vrijeme (na traženje FAO — Rim) vođena u mnogim laboratorijima Njemačke naučna istraživanja o mogućnosti upotrebe otpadaka tvrdih listača tropskih šuma, zasukanih, cvorastih grana i t. d. obzirom na oskudne nastanbe u Aziji, Africi i Juž. Americi. I pored izvjesnih poteškoća uspjelo je napokon pod nadzorom K. A. Miedlera usitnjeni materijal povezati naročitom vrsti sintetične smole i stlačiti u ploče debljine 10 mm i veličine 2,40 X 1,20 m, koje su zdržale sva moguća opterećenja i pokuse obzirom na toplinu i vlagu tropskih krajeva i bile impregnirane naročitim kemikalijama proti napada termita. Tako je pojedina ploča od 75 kg vlastite težine izdržala pritisak od 75 tona (Druckfestigkeit) te time udovoljila svim statičnim zahtjevima |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 61 <-- 61 --> PDF |
izgradnje montažnih zgrada u tropskim krajevima. Nedavno je ukrcano nekoliko takvih kuća za stanovanje određenih za Burmu; računa se izvjesnom sigurnošću, da će se slične montažne zgrade izgrađivati u većem stilu ne samo za Burmu već i za ostale zemlje tropskih krajeva. Sve veća potražnja za drvetom pored sve oskudnijih šumskih areala prekomjerne sječe poratnih godina uslovljene potrebama obnove ratom uništenih krajeva, stalnom okupacijom stranih sila i naglim razvojem skoro posve uništene prerađivačke industrije, znatno smanjena površina šuma uslijed katastrofe 1945. g. i prebacivanja državnih granica na liniju Odra—Neissa najbolje se mogu razabrati iz niže navedene tablice, koja sadrži podatke za staru Njemačku prije 1937. g. kao i za Zap. i 1st. Njemačku pod okupacijom. Prema tome prehvati godine 1949. u poređenju prema godini 1937. iznose za Zap. Njemačku 196% a za Istočnu čak 225%. Uporedo sa povećanjem godišnjih sječa mimo prosječnog godišnjeg prirasta pada i drvna masa po hektaru. Tako je ona iznašala za cijelu Njemačku u godini 1937. oko 114 m3/ha, dok je g. 1946. pala za zap. Njemačku na 108 m3, a za istočnu na 76 m3, odnosno u godini 1949. na 95 m3, a za istočnu Njemačku na 60 m3. Moguće je prekomjerno korištenje šuma izazvano sve večim smanjenjem poljoprivredne produktivne površine, koja je još 1882. g. iznosila 0,784 ha, ali je već 1908. g. pala na 0,412 ha, da bi 1951. godine (poslije katastrofe 1945. g. vraćanja istočne granice na liniji Odra—Neisse) spala na 0,29 ha po stanovniku obzirom na porast pučanstva Zap. Njemačke za 21% i stalno priticanje izbjeglica iz istočnih krajeva nekadašnje države. Poljoprivredna obradiva površina u susjednim i drugim državama je mnogo povoljnija, tako u Engleskoj ona iznosi 0,39 ha / stan., u Francuskoj 0,81 ha, u USA 1,25 ha, a u Kanadi 2,14 ha po stanovniku. Zapaža se naročito velik udio ženske radne snage u poljoprivredi. Dok je u poljoprivredi zaposleno oko 16% muške radne snage, dotle ženska radna snaga zauzima u poljoprivredi 35,2% od sveukupnog broja radnog naroda. Znatno smanjeni areali obradivi za ishranu žiteljstva uzrokom su sve intenzivnijem načinu korištenja oskudnih poljoprivrednih zemljišta, koja su se od 1938. godine smanjila za 30% do 1951. g. Primjenom vještačkog gnojiva i sve većim rasprostranjenjem racionalnije obrade zemljišta i primjene savršenijeg sjemena rastao je stalno prirod obrađenog zemljišta, kako se to iz ove tablice vidi: razdoblje ozima raž ozima pšenica krumpir 1880—89 9,8 13,3 83,1 1900—09 16,1 19,2 135,0 1920—24 13,8 17,4 122,9 1930—35 17,4 21,6 160,0 Uporedo rasli su i troškovi za investicije i nabavu strojeva poljoprivrede od 12,7% u god. 1938/39. na 20,5% u godini 1950/51. Tako se broj traktora u poljoprivredi od 89.743 komada 1. VII. 1949. godine popeo na 233.614 komada 1. X. 1952. godine, broj kombajna u 1948/49 od 500 kom. na 2.000 komada u 1952. g., broj muznih strojeva od 4—5000 u 1948/49. godini popeo se na 32.000 kom. koncem 1952. g., jer samo stalan napredak u racionalizaciji i tehnici poljoprivrede predstavlja neophodnu pretpostavku za daljnje povećanje poljoprivredne proizvodnje. Međutim pored poljoprivrede Zap. Njemačka odlikuje se sve većim porastom i razvitkom šumarske privrede. To svjedoče naročito posljednji podaci o uvozu drveta u prošloj godini, u kome meka rezana građa zauzima prvo mjesto. Tako je na pr. uvezeno samo iz evropskih zemalja: 1) rezane građe u količini od 1,710.000 m3 i vrijednosti od 299,5 mil. DM 2) celuloznog drveta u količini od 1,289.000 m3 i vrijednosti od 133,0 mil. DM 3) rudnog drveta u količini od 895.000 m3 i vrijednosti od 89,3 mil. DM Prosječna cijena 1 m3 rezane građe iznosila je 175,14 DM Prosječna cijena 1 m3 celuloznog drveta iznosila je 87,70 DM Prosječna cijena 1 m3 rudnog drveta iznosila je 99,78 DM |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Najviše drveta uvezeno je iz Austrije (720.000 m3), zatim iz švedske (484.000 m3), Finske (361.000 m3), i Jugoslavije (126.000 m3), koja prema tome zauzimlje četvrto mjesto u vanjsko trgovačkoj razmjeni drva Njemačke. Program sječa Zap. Njemačke iznosi za 1953. godinu ponovo oko 22 miliona kubika kao i prošlje godine, akoprem je bilo određeno, da će se etat počam od ove godine reducirati na iznos godišnjeg prirasta od 18,8 miliona kubika. Rudnog drveta predviđa se proizvesti 2,75 miliona kubika. Uporedo s eksploatacijom vrše se i naučnostručna istraživanja: Tretiranje problema stručne obuke u šumarstvu zaposlenog radništva (Dr. Baumann); smanjenje nesretnih slučajeva pri radu (Schöntag); savremene metode izrade i izvlačenja drveta, primjena pojedinačnog rada u šumi ili u partijama, ekonomija u pogonu strugara, upotreba motornih dizalica s viljuškama i elektrovozila na stovarištima drvne industrije (Ing. Fronius); moderan način sušenja drveta (Dr. Egner) i impregniranja drva (Dr. Storch), naučna istraživanja drveta (Dr. Kolmann) vode sve većoj štednji, sve savršenijoj proizvodnji kvalitetnog drveta i dosljedno sve povoljnijim prihodima pri znatno smanjenim proizvodnim troškovima. Radimir RAZVOJ PROIZVODNJE SIROVE SMOLE U SLOVENIJI I DALMACIJI Prema podacima Ing. Sirnica, Silvaprodukt — Ljubljana: jedan je smolarski radnik proizveo prosječno: godine 1950 1951 1952 987.40 1.098,30 1.395,20 kg sirove smole primjenivši njemačku metodu zarezivanja. U području Sežane smolarilo je 1952. godine 25 smolara 24.000 borovih stabala, i proizvelo 34.860 kg sirove smole, odnosno 1.395 kg prosječno po smolaru ili 1.400 gr. po stablu. »ralsha.25St -2001 ItSl lOOt 501 \^kj Ako se računa 1 kg smole po 33,33 Din, onda zarada iznosi 46.453 Din/sez. odnosno 7.750 Din po smolaru mjesečno. |