DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 71     <-- 71 -->        PDF

>


i perspektiv kemijskog iskorištavanja drveta — R. Radimir : Voda kao sredstvo
za konzerviranje drveta — S. Frančišković : Problemi naše drvne industrije.


Les — Ljubljana.
U 1. broju 1953. doneseni su članci: L. Žumer : Aktuelni problemi našeg šumarstva
i drvne privrede — R. Kremesec : Mehanizacija rada na skladištima
drveta u Australiji — I. Ogorelec: Sušara za drvo na pilani Moste — J. Pučko:
Kod trgovaca drvom i industrijalaca Zapadne Njemačke — A. Debelak : Inozemna
tržišta drvetom — M. Slovnik : O liku drvnoindustrijskog tehničara.
U 2. broju: T. Ravnihar : Pokućstvo i naša vanjska trgovina — L. Žumer
: Prilog proučavanju iskorišćavanja drveta — J. Ženko : Smanjivanje gubitka
kod upotrebe pare — R. Kremesec: Impregniranje stupova — A. Debelak:
Pregled svjetskog drvnog tržišta — J. K.: Više pažnje smrčevoj kori — M. Slovnik
: O nezgodama u drvnoj industriji — I. Dovžan : Novi strojevi za preradu
drveta.
U 3/4 broju: N. Kralj : Problemi u industriji savijenog pokućstva — J. K i š:
O unutrašnjim transportima u industrijskoj proizvodnji — A. Repič : Upotpunjeni
način postavljanja željeznih dimnjaka — J. Ženko : Smanjivanje gubitaka kod upotrebe
pare — A. Debelak : Pregled stranih tržišta — L. Lep : Vlaga u drvetu


— R. Brunneder: List kružne pile — I. Dovžan: Novi strojevi za preradu
drveta — M. Slovnik : Predloži o odgoju drvnoindustrijskih tehničara — C. V olarič
: Rješavajmo praktične probleme putem »Šum. savjetovališta« — Kraljić -
Sevnik : »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«.
U broju 5: Boris Kidrič — L. Žumer : Veliki i mali projekti u drvnoj privredi


— A. Debelak: Drvna industrija u Hrvatskoj i Bosni — R. Brunneder: List
kružne pile — J. Gartner : Konstrukcija domaće naprave za briketiranje pilovine
— V. Kramaršič: Tečaj za oštrenje pila i oruđa — A. Debelak: Opći pregled
drvnog tržišta — M. Slovnik : O rješavanju problematike drvne industrije u okviru
DIT-a — J. Vodovnik : Za bolje iskorišćavanje drveta na zarubaljkama.
I. KONGRES BIOLOGA JUGOSLAVIJE
Od 12. do 15. VII. 1953. god. održan je u Zagrebu I. kongres biologa


Jugoslavije . Ovom je kongresu prisustvovalo preko 1000 učesnika kao nastav


nika biologije (botanike i zoologije) osmoljetki, profesora srednjih škola i fakulteta


te suradnici raznih instituta (bioloških, šumarskih, poljoprivrednih i veterinarskih).


Prema tome, to je bio radni sastanak ne samo biologa-teoretičara, nego i biologa


praktičara. Rad kongresa odvijao se u plenumu t. j . skupu svih učesnika kongresa


i u sekcijama pojedinih grana biologije i to u obliku- predavanja i diskusije. Na ple


numu održano je 9 predavanja, a u sekcijama 221 referat. Kongres je bio upotpunjen


izložbom strane i domaće naučne i stručne literature na području bioloških nauka


i izložbom učila za nastavu biologije s prikazom kratkometražnih filmova, kao i jedno


dnevnim izletom u Samobor i njegovu okolicu.


Na plenumu održana su slijedeća predavanja:


Sveuč. prof. dr. S. Stanković: Razvitak biologije kod nas, Sveuč. prof. dr.


J. Hadži: Izvođenje eumetazoa iz protozoa, Sveuč. prof. dr. I. Pevalek: Zaštita prirode
u našoj zemlji s posebnim obzirom na Plitvička jezera i Krku, Sveuč. prof. dr.
I. Horvat: Istraživanja vegetacije Jugoslavije i njegovo značenje za znanost i život
naroda, Sveuč. prof. dr. V. Vouk: Jedinstvo biologijskih nauka, Sveuč. prof. dr.
S. Urban: Nastava biologije na poljoprivrednim, šumarskim, veterinarskim, medicinskim
i farmaceutskim fakultetima, Sveuč. prof. dr. S. Jakovljević: Nastava biologije
na prirodo-slovno- matematičkim fakultetima i visokim pedagoškim školama, Prof.
M. Grubić: Nastava biologije na srednjim školama, Sveuč. prof. dr. A. Tavčar: Heterozis
u teoriji i praksi (s filmom).


ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Referati su održani u slijedećim skupinama-sekcijama:


1. za nastavu i organizaciju biologije, 2. teoretska biologija, 3. genetika i citologija,
3. ekologija s hidrobiologijom, 4. fiziologija i biokemija, 5. sistematika i geobotanika,
6. primjenjena botanika, 7. mikrobiologija, 8. zoološka morfologija, 9. sistematika
i zoogeografija, 10. primjenjena zoologija i 12. entomologija.
Cjelokupni materijal kongresa, predavanja, referati i diskusija, bit će objelodanjeni
u posebnoj knjizi, pa ćemo se sada ograničiti samo na neke konstatacije.


Predavanje sveuč. prof. dr. I. P e v a 1 e k a reakcija je na najnovije tendencije
iskorištavanja Plitvičkih jezera u turističko-komercijalne svrhe, odnosno
s projektima o daljnjem iskorištavanju rijeke Krke u energetske svrhe (gradnja
hidroelektrana), a i javni poziv za zaštitu ovih jedinstvenih prirodnih objekata
(postojanja »žive« sedre) ne samo od pojedinaca, nego i lokalnih, pa i viših vlasti,
kako je to naglasio sam predavač. Sveuč. prof. dr. I. H o r v a t u svom je predavanju
prikazao »praktičku« vrijednost fitocenoloških istraživanja. Naime, dosadašnjim radovima
na tom području uočeno je, da je vegetacija jednog određenog područja ili lokaliteta
indikator: klimatskih odnosa, geološko-petrografskog sastava, pedoloških karakteristika,
mikrobiološke aktivnosti tla, životinjskog svijeta, etnografskih fenomena,
odnosno značajna poluga u šumskom gospodarstvu, vodnom gospodarstvu, a isto tako
važna je i za utvrđivanje vrijednosti krmne baze te geografiju. Pridavanje fitocenologiji
toliko značaj čini se možda i pretjeranim, ali nije bez stanovite stvarne podloge.
Da spomenemo samo mješovite sastojine bukve i jele, koje se bez spoznajnih tekovina
fitologije mogu smatrati kao jedinstveni tip sastojina, ali koje mogu biti različite već
prema tome, da li su to sastojine na kiselim ili na neutralno-bazičnim tlima1.


Ograničeno vrijeme nije dozvolilo, da se o svim predavanjima plenuma povede
jedna šira diskusija, koja bi svakako bila i zanimljiva i korisna, kako je to pokazao
jedan »skok« u lisenkovštinu. Od svega materijala raspravljalo se samo o nastavi
biologije na svim školama, te o budućem organiziranju i finansiranju naučnoistraživačkih
instituta i zavoda. Naime, u vezi novog privrednog sistema i općoj decentralizaciji
potrebno je da se i biološki instituti što više i financijski i organizacijski
osamostale. To će reći, da mjesto osiguranja materijalnih sredstava budžetom ono se
treba u maksimalnoj mjeri izvršiti naplaćivanjem usluga zainteresiranim. U šumskom
gospodarstvu, to znači, šumskoprivredne ustanove od šumarskih instituta »naručuju
« pojedina istraživanja i finansiraju ih. Po ovom pitanju Kongres je konstatirao
i unio u kongresnu rezoluciju da dosadašnji uslovi razvoja pojedinih naučnoistraživačkih
ustanova i stanje razvoja naše privrede, koju treba da unapređuju
biološke naučnoistraživačke ustanove, onemogućavaju na nagli prelaz na novi način
poslovanja ovih ustanova. Stoga bi bila nužna šira diskusija po ovim pitanjima i
detaljnije proučavanje svake ustanove pojedinačno. Na temelju tako široke diskusije
odnosno analize stanja proizašla bi i odredila se dužina prelaznog perioda za svaku
pojedinu ustanovu.«


Referati iznijeti u sekcijama vrlo su različite prirode, kako se može naslutiti
i iz broja sekcija. Desetak referata od neposrednog interesa su i za šumsku privredu
i to:


M. Sarić: Prilog proučavanju naslednih promena izazvanih kalemljenjem, Bunuševac-
Antić: Hemiska reakcija zemljišta u bukovim šumama u Srbiji, B. Jugo: Fenološka
promatranja kod nas, D. Likar: Biosfera — »mikrobski rastvor«, A. Vidovićr
Biocenoza mljetskih jezera, S. Horvatić: Prilozi flori otoka Paga, F. Kušan: Osobitosti
u sastavu i rasporedu vegetacije Biokova, V. Mišić: Bukove šume Kopaonika,
D. Afanasijev: Ožiljavanje reznica, M. Wraber: O teoretičkoj in praktični vrednosti
fitosociologije za gozdarstvo, R. Orban: Oznake i boje naših kuna i tvorova te Poznavanje
i sistematika naših autohtonih pasa, L. S. Karaman: Naša podzemna faune,
D. Bura: Ljetna prehrana divljači u lovištima kraškog mediteranskog i submediteranskog
pojasa — kao uvjet prvi unapređenja divljači, O. Rohr: Hrvatski ovčarski pas,
B. Arčanin: Prilog poznavanju biologije dudovca (Hyphantria cunea Drury), Ž. Kovačević:
Entomologija nekad i danas, R. Mikšić: Sastav i porijeklo skarabeidske
1 Dr. I. Horvat: šumske zajednice Jugoslavije, Zagreb 1951.


366