DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Wüster E., DIE HERSTELLUNG DER SÄGEBLÄTTER FÜR HOLZ (EINE BETRIEBSFÜHRUNG FÜR SÄGEWERKER UND ANDERE SÄGENFACHLEUTE) Wien, Springer Verlag- 1952, — Str. 257, sl. 38. U izdanju poznate bečke knjižare Springer izašla je gore navedena knjiga. Autor je vlasnik i rukovodilac tvornice pila Wüster & Co u Wieselburgu. Knjiga je podijeljena na 9 poglavlja u kojima su određene slijedeće teme: 1. Podjela pilnih listova. List pile mora biti u izvjesnoj mjeri elastičan i krut da bi mogao odgovoriti svojoj svrsi. Među krute pile spadaju na pr. pile lisičji rep, pile za prikraćivanje i kružne pile. Kod ovih pila učvršćen je bilo jedam kraj bilo sredina lista. Druga vrst pile upeta je na dva kraja ali ima izvjesnu krutost.. To su na pr. dvoručne pile za povlačenje. Treća vrst pila čine potpuno napete pilekod kojih je list napet sa posebnom napravom kao što su lučne i gaterske pile. Ovamo* spadaju i tračne pile, koje su napete preko kotača. Pile se dijele i s obzirom na materijal koji pile, (za željezo, za drvo i t. d.).. S obzirom na način upotrebe imamo poprečne pile (za obaranje, za prikraćivanje)´´ uzdužne pile (tračne, pile za raspiljivanje, za obrubljivanje), pile za piljenje furnira, za ispiljivanje modela, za ispiljivanje rupa, za usitnjavanje i t. d. S obzirom na mjesto gdjp se pile upotrebljavaju pisac razlikuje šumske pile, vrtlarske, pilanske, tesarske, stolarske i pile sa ogrijev. Na njihovu podjelu utječe također oblik i veličina lista, a kod pila za drvo oblik zuba. Naročitu pažnju posvećuje pisac dijelovima, kutevima i obliku zuba. 2. Materijali za proizvodnju (izradu) pile. U slijedećoj tablici donosimo vrste čelika koje se upotrebljavaju kod izrade pila za drvo-prema DIN propisima. Sastav čelika utječe na njegov kvalitet. Kod nelegiranog čelika tvrdoća raste sa sadržajem ugljika. Prema ispitivanjima američke tvornice H. Disston et Sons vrijeme upotrebe od jednog do drugog brušenja pile ovisi o količini ugljika u čeliku kakoslijedi: Sadržaj ugljika (C) Trajanje do ponovnog brušenja % %> 0,60 100 0,99 182 . 1,13 200 Bolji su legirani čelici ali su skuplji. Volfram i krom (W i Cr.) djeluju na odr žavanje oštrice. Oni sa ugljikom koji se nalazi u čeliku stvaraju karbide. Ovi su mnogo tvrđi nego željezni karbidi u nelegiranom čeliku. Preveliki dodatak kroma smanjuje žilavost čelika. Za povećanje žilavosti služi vanadij (V.) i nikalj (Ni). Do datak nekoliko procenata volframa sa kromom i vanadijem povećava čvrstoću (traj nost) oštrice dva do tri puta, a ne smanjiva mogućnost razvrake. Na kvalitet čelika; titječe i način taljenja. Obzirom na način taljenja imamo Siemens-Martinov čelik (SM)r tiganjski čelik (T) i elektročelik (E). T i E čelik su čišći nego SM čelik, naročito´ obzirom na sadržaj fosfora i sumpora no razmjerno su skupi. SM-čelik se upotre bljava još samo za ručne pile. Za gaterske pile i kružne pile SM čelik ne dolazi u obzir. Tvornice rado upotrebljavaju švedski čelik. Prednosti ovog čelika je njegova čistoća. Zubi se ne lome tako lako kod razvrake i tračne pile se dulje drže. Osim kvaliteta čelika u ovom poglavlju se obrađuje izbor čelika, veličina komada i t. d; 3. Izrada listova pila iz lima. Opisan je način izrade listova iz: čeličnog lima te prikazan u brojnim ilustracijama. Ovo poglavlje je naročito opširno-´ i interesantno za proizvođače pile. 4. Priprema kaljenog tračnog čelika za izradu listovai zatračnepile. J 36» |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 76 <-- 76 --> PDF |
370 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 77 <-- 77 --> PDF |
5. Izrada listova za tračne pile, iz tračnog čelika. 6. Normiranje (standardizacija) listova pila za drvo. Prvi početci standardizacija pila za drvo u Njemačkoj nastali su 1927 god. Tada je DNA (Deutsche Normenausschuss) izradio standarde za pile lisičji rep, dvoručne pile i lučne pile. Prvi engleski standardi nastali su 1931 godine (pričvršćenje kružne pile na osovinu). Od tada u Engleskoj nisu izdani nikakovi standardi za pile. U Austriji je prve standarde za izradu listova pila izradila tvornica Wüster et Co 1931 god. Godine 1934. ÖN A (Österreichische Normenausschuss) je pokušao izraditi internacionalne standarde za pile. Francuski standardi za pile nastali su 1936. i 1937. g. a 1938. su nastali Mađarski standardi. Za vrijeme rata u Njemačkoj su 1942. g. izdani standardi za listove pila za izradu drveta. U Čehoslovačkoj su 1943. i 1944. izrađeni standardi za dvoručne i lučne pile. Oni su potpuno istovjetni sa DIN propisima. Sovjetski savez je 1944. god. objavio standarde za lučne pile. Nakon rata izdani su 1948. u Austriji standardi za kružne pile a 1949 za gaterske i tračne pile. U Čehoslovačkoj su ostali u upotrebi standardi iz vremena rata. U Njemačkoj su zadržani propisi iz rata. Nakon rata i Švedska je počela sa normiranjem pila. U 1945. godini su izdani standardi za kružne pile a u 1947. standardi za gaterske pile. U SSSR-u standardizirali su 1948. g. pile za vrtlarstvo. Godine 1949. u Finskoj su standardizirane gaterske pile, a u Poljskoj dvoručne pile. Godine 1951. provedena je u Finskoj standardizacija listova za lučne pile. Autor daje pregled svih sada važećih standarda za listove pila. 7. Industrija pila za drvo. U ovom poglavlju pisac daje pregled Evropske industrije pile za drvo. 8. Popis tvornica pila za drvo. U popisu se nalaze govoto sve svjetske tvornice pila za drvo pa i naša tvornica »Kordun« u Karlovcu. 9. Literatura o pilama za drvo. Dan je opširan popis literature koja se bavi pilama i tehnikom piljenja. Knjiga je naročito interesantna za proizvođače pila ali korisno može poslužiti i svima potrošačima. R. Benić ISPRAVAK U broju 6/53 »Šumarskog lista« na zadnjoj strani »Potražnja inženjera« t. 2. Šumsko gospodarstvo »Dalmacija« — Split traži jednog inženjera šumarstva za Šumariju-Knin, a ne za upravitelja Šumarije-Knin. ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11, telefon 36-473. — Godišnja pretplata: Din 400, za studente šumarstva i učenike srednjih škola Din 100. — Pojedini broj Din 35. — Račun kod Narodne banke u Zagrebu br. 401-T-236. — Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 78 <-- 78 --> PDF |
»LUGARSKI PRIRUČNIK« Izašao je iz štampe i razašilje se pretplatnicima. Kako je naklada samo 5.000 primjeraka, preporuča se zainteresiranim da ga što prije nabave kod ovog društva. Cijena 500 din. kom. Novac slati na tekući račun: 401-T-236. Šumarsko društvo NRH Zagreb, Mažuranićev trg br. 11 »LOVAČKI PRIRUČNIK« predan je u štampu. Vrijeme izlaženja i cijena bit će naknadno objavljeni u „Šum. listu". Šumarsko društvo NRH |