DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 16     <-- 16 -->        PDF

JEDNO OD NAJAKTUELNIJIH PITANJA ŠUMSKE PRIVREDE FNRJ:
USKLAĐIVANJE POTROŠNJE ČETINARSKIH PROIZVODA


SA SEČIVIM MOGUĆNOSTIMA ČETINARSKIH ŠUMA


Ing. B. Stamenković — Beograd


Opšte napomene


P
P
osleratni privredni razvoj Jugoslavije karakteriše visoko ulaganje sredstava
u bazičnu industriju, kao mere za stvaranje solidne energetske,
sirovinske i tehničke baze za razvoj prerađivačke industrije. U daljem
razvitku jedan deo ovih sredstava daće se za razvoj poljoprivrede, saobraćaja,
stambene izgradnje i za industrisku proizvodnju robe za potrebe
širokih potrošača. Isto tako i šumska privreda Jugoslavije imaće
na raspoloženju veća sredstva nego do sada, što će joj, pored smanjenja
zahteva, koji su do sada pred nju bili postavljani, omogućiti brži i pravilniji
razvitak. Ovakav razvoj i sadanje stanje pružaju dovoljno elemenata,
na osnovu kojih je moguće sagledati buduće odnose u šumskoj privredi
Jugoslavije i njen odnos prema ostaloj privredi zemlje. — Ali, izvesne
pojave u sektoru šumarstva i drvne industrije u novom privrednom
sistemu kao i tendencija njihovog proširenja su u suprotnosti sa onim
faktorima, bez kojih je otklanjanje nepovoljnih odnosa u šumskoj privredi
nemoguće. Konkretno, odnos između seča četinarskih šuma i potrošnje
četinarskih proizvoda, odnosno njihove zamene drugim proizvodima,
ne samo da se ne poboljšava, već postoji bojazan za njegovo pogoršanje
ukoliko se potrebne mere ne bi sprovele na vreme.


Odnos proizvodnje i potrošnje lišćarskog i četinarskog drveta


Razvoj potrošnje drvnih proizvoda, kao i njezin odnos prema sečivim
mogućnostima šuma, gledano kroz bližu, a pogotovu dalju perspektivu,
za lišćarsko i četinarsko drvo potpuno su različiti. Povećanje proizvodnje
uglja za oko tri puta i električne energije za oko četiri puta u bližoj perspektivi
prema predratnoj proizvodnji, eventualno masovnija proizvodnja
plina, kao i široka primena industriskih proizvoda, kojom se upotrebom
omogućuje racionalno korišćenje gorivog materijala, pružaju povoljnu
perspektivu za smanjenje dosadašnje vrlo visoke potrošnje ogrevnog
drveta. Pored toga, promena načina života stanovništva, pogotovu
seljačkog, kao najjačeg potrošača ogrevnog drveta i promena odnosa
prema šumi, kao rezultat opšteg i kulturnog razvitka zemlje, isto tako
su faktori, koji će uticati na smanjenje potrošnje ogrevnog drveta. Najzad,
treba uzeti u obzir, da ogrevno drvo učestvuje u ukupnoj potrošnji
drveta Jugoslavije sa "I-i, da je potrošnja tehničkih proizvoda iz lišćarske
sirovine relativno niska i da nema tendenciju porasta i da se preko polovine
ovih proizvoda izvozi, što znači da van sektora šumske privrede
postoje svi uslovi, koji će uporedo sa naprednijim gazdovanjem šumama
i racionalnijim korišćenjem drveta u industrijskoj preradi, omogućiti u
ne tako dalekoj budućnosti usklađivanje potrošnje lišćarskog drveta sa
sečivim etatom lišćarskih šuma.


Nasuprot smanjenju potrošnje lišćarskog drveta, potreba za tehničkim
sortimentima četinara, koji u ukupnoj potrošnji četinarskog drveta