DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 22 <-- 22 --> PDF |
i trupaca za rezanje slabijeg kvaliteta, tako i proširenjem akcije pro´ ređivanja četinarskih šuma, koje se tretiraju kao preborne, ali su manje više jednolične strukture. Ukupna potreba četinarskog drveta, radi pokrića budućih potreba domaćeg tržišta i eksporta, bila bi oko 5,5 mil. m3, t. j . za oko 1 mil. m3 više nego što je prirast odnosno krajnja mogućnost seče ovih šuma. Po kriće ovog manjka od oko 1,0 mil. m3 drveta na panju moguće je u sektoru šumske privrede prvenstveno drvnim pločama i kartonom. Pro izvodnja od oko 80 hil. t. lesonit ploča iz drvnog otpatka kako mekog tako i tvrdog drveta, 80.000 m3 šperploča uglavnom iz lišćarske sirovine, kojom smo suficitni i 40.000 tona kartona iz slabog kvalitetnog drveta četinara i lišćara i otpadaka iz drvne industrije, i pored izvoza izvesne količine ovih proizvoda, omogućilo ib smanjenje potrošnje rezane građe za oko 4—500 hilj. m3 odnosno 1 mil. m3 drveta na panju. Pored predloženih mera u sektoru industriske prerade drveta i po trošnje četinarskih proizvoda, kao i rekonstrukcije pilanske industrije upravcu usklađivanja njenih kapaciteta sa sirovinskom bazom i moder nizacije pogona prvenstveno radi smanjenja otpadaka potrebno je i u sektoru šumarstva provesti potrebne mere. Na prvom mestu treba reša vati pitanje visine seča četinarskih šuma. Osnovno je kod ovoga da ona ne sme preći onu granicu koja obezbeđuje samo najnužnije potrebe zemlje i izvoza. U sadašnjem privrednom sistemu uglavnom nema drugog instru menta koji bi silio potrošača na radikalniju štednju potrošnje četinar skog drveta i zamenu drugim materijalom, i ujedno ograničio izvoz četi narskih proizvoda. Nadalje, potrebno je pristupiti masovmjoj proizvodnji sadnica brzo rastućih vrsti drveta, naročito kanadske i sličnih topola i njihovom zasa di van ju na šumskim površinama i pojedinačno (pored reka, kanala, putova, kao vatrobrani i poljozaštitni pojasevi i t. d.), kao mere za najbrže kva litetno i kvantitetno povećanje drvnog fonda i dobijanje one drvne siro vine, čiji proizvodi mogu zameniti četinarsko drvo i to u onom periodu kada će problem četinarskih šuma doći u najoštriju fazu — naredne dve ili tri decenije. I najzad, davanje prioriteta pri otvaranju još neotvorenih četinarskih šuma i razvijanje mreže šumskih komunikacija, radi inten zivnijeg gajenja i eksploatacije ovih šuma, je isto tako jedna od osnovnih mera za rešenje ovog pitanja. To će između ostalog omogućiti i proširenje površina za proređivanje, koje treba, protegnuti ina one šume, koje se tretiraju kao preborne, ali im je struktura bliža strukturi srednjodobnih jednolikih šuma. Pored sviju ovih mera, čiji će se rezultati koristiti u ne posrednoj budućnosti, stvaranje novih površina četinarskih šuma, a naro čito masovnije unošenje četinara i lišćarske šume, je potrebno radi kvali: tetnog i kvantitetnog povećanja drvnog fonda, s tim da će se rezultati ovih akcija koristiti u daljoj ili vrlo dalekoj budućnosti kad problem četi narskih šuma možda ne će biti tako akutan kao što je akutan sada ili kao što će biti u neposrednoj budućnosti. Zaključak Smanjenje seče četinarskih šuma od sadanjih 6,5 mil. m3 na visinu prirasta od 4,5 mil. m3 pretstavlja prvu fazu stabilizacije šumskog fonda (1953/62 god.) bez koje je dalje poboljšanje stanja ovih šuma nemoguće. |