DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 25 <-- 25 --> PDF |
ovoj proizvodnoj fitoplanktonskoj podlozi stoji čitava zgrada organskog svijeta mora i većih jezera. U priobalnim dijelovima igra ulogu i bentosko krupno bilje. Za more kao cjelinu, te za velika jezera, ova je komponenta proizvodnje sasvim neznatna, dok u malim, par metara plitkim bazenima bentosko bilje može biti od važnosti. Poznato je, da proizvodnja u vodama u najvećoj mjeri ovisi o prisustvu hranjivih soli, kao što su P, N, K (ovaj zadnji samo u slatkim vodama dolazi u mogućnost da ga nestane, da bude iscrpljen, dok ga u moru uvijek ima u izobilju), te soli nekih teških kovina, kao Fe i možda Mn. čini se da nekada u morskoj vodi može doći i do iscrpljenja Si-spojeva. Iscrpljenje jednog od ovih faktora dovodi do zastoja u daljnjoj produkciji, prema Liebigovo m zakonu minimuma. Istina je, da neki elementi, koji su iz iste grupe periodnog sustava elemenata, mogu nekada zamijeniti susjedne elemente. Tako na primjer arsen može lako zamijeniti fosfor u morskoj vodi (kao i u tlu), a selen zamijeniti sumpor ili volfram molibden. Međutim, to je obično od manje koristi za produkciju, jer je na primjer učestalost kojom su zastupljeni elementi As i Se u vodama i u zemaljskoj kori mnogo niža, jer se radi oelementima sa višim atomskim brojem, što je u skladu sa skupinskim pravilom učestalosti elemenata (Bulja n 1949), bez obzira na to, da takova zamjena ne može ići suviše daleko, jer se radi o elementima, koji su u većoj koncentraciji otrovni po organizme (slučaj trovanja stoke biljem koje je u sebi bilo nagomilalo veće količine selena na primjer u Dakoti). Do iscrpljenja ovih hranjivih soli dolazi u gornjim osvijetljenim dijelovima mora ili u epilimnionu slatkih voda u toku ljetne stagnacije, koja nastupa uslijed ugrijavanja gornjih slojeva. Time je praktično spriječeno vertikalno miješanje voda. Uslijed biološke djelatnosti organizama u vodi, te uslijed uslojenosti vode, dolazi do kemijske »polarizacije« vodenih masa s obzirom na nejednako gomilanje nekih spojeva u površinskim, odnosno dubinskim dijelovima bazena. Ta se polarizacija sastoji u slijedećem: u gornjim slojevima, već prema dubljini bazena, od 20 do 40 metara dolazi do gomilanja O uslijed asimilatorske djelatnosti fitoplaktona, a i ostalog bilja uz dno i uz obalu. Ispod ovog sloja prezasićenog kisikom, u neosvijetljenom dijelu bazena, dolazi do nestajanja ovog plina zbog disanja bakterija i životinja. To nestajanje O je sve jače, što je snažnija »kiša« organskih otpadaka sa površine u dubljinske slojeve bazena. Rezultat raspadanja ovih organskih tvari je gomilanje ugljičnog dioksida u donjim slojevima, porast sadržaja bikarbonata i opadanje pH. Tako na primjer, dok je na površini mora u zaljevu Mljetsko jezero pH oko 8,2, u dubljini od 40 metara koncem ljeta.pada ovaj i ispod 7,3. Dalji vid polarizacije bazena je gomilanje dušičnih, fosfornih i Fespojeva u dubljim slojevima bazena, gdje su nastali razaranjem organskih tvari. Stupanj, dakle, kemijske polarizacije bazena je odraz stupnja biološke aktivnosti u bazenu. Kada nastupi jesensko ohlađivanje površine vode, nestaje stabilnosti slojeva, koje je pratila ljetnu uslojenost vode, i dolazi do vertikalnog pokretanja vodenih masa. To ima za posljedicu, da se voda izmiješa, pa hranjive soli, koje su bile sabrane pretežno u dubljini, sada dođu na površinu, a istodobno kisikom bogata površinska voda dopre do dna bazena. Izvršila se homogenizacija vode bazena. To se na primjer u Mljetskom |