DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 28 <-- 28 --> PDF |
| skim jezerima kao što su Aivasilsko jezero, Bešičko, Kostursko ili Dojransko jezero, [Stankovi ć 1951]) u toku ljeta u dubljim slojevima dolazi do snažne nezasićenosti na kisiku, a pri dnu i do potpunog utroška kisika. U skrajnjim slučajevima se čak javlja i H2S (kao što je to slučaj u Lake Mendota nemann op. cit.], Espevik Poll [G a a r d e r i Spar k op. cit]) i do sniženja pH uslijed obogaćenja na CO2. Ovdje su ispunjeni uslovi za redukciju željeznih spojeva mineralnih komponenta dna, i za oslobođenje i difundiranje PO4 iz mulja u vodu i njihovo daljnje održavanje u otopini. Ova dubinska voda će iznijeti fosfate i druge oslobođene hranjive soli u gornje slojeve bazena u doba jezerske konvekcije, i time ojačati, često u silnoj mjeri, organsku produkciju. I ovdje je, dakle, proces verižan kao i u gore iznesenom slučaju. U jezerima ili zatvorenim morskim bazenima čija je okolina pokrivena bogatom vegetacijom, na pr. šumom ili gušćom makijom, neprestano dolazi do snabdijevanja bazena organskim tvarima, u obliku lišća, grančica, polena, humusa koji dolaze direktno u jezero ili ih donose tekućice. Ovi bazeni su obično osigurani, da će u toku ljetne stagnacije imati na svom dnu jaku redukcionu sredinu, koja će oslobađati PO4 i druge hranjive soli iz mulja u vodu. Takvi bazeni su eutrofni i obično bogati ribom. Jedan primjer na moru je Mjetsko jezero, čini se također, -da je takav i nutarnji dio Malostonskog zaljeva, te mnogi norveški fjordovi. Isto tako u slatkim vodama postoji veliki broj ovakvih primjera, kao što su neka od spomenutih makedonskih jezera, pa Lake Mendota, Scafold Lake (Allgeier, Hafford i Juday 1941) i drugi. Ovdje treba tražiti i pravi razlog zbog čega povoljno djeluje dodavanje organskih tvari na pr. ribnjacima, što se često s pravom preporučuje u određenim uslovima. Kao što je spomenuto postoje i ekstremni slučajevi štetnog nagomilavan ja organskih tvari s kopna u bazene što dovodi do distrofije. S druge strane bazeni koji su bez šuma i zelenog pokrivača na svojim obalama, ugroženi su da budu oligotrofni. Njihova voda je trajno jako prozračena, bogata kisikom. (Kao što vidimo, velika prozračenost nije dobro svojstvo bazena i to upravo za životinjski svijet, što je potpuno u suprotnosti sa mišljenjem mnogih starijih zoologa. Danas poznamo mnoge brojne primjere upravo bujnog života u bazenima koji u dubljim slojevima ne sadrže kisika i čak s vremena na vrijeme imaju i prisutnog suporovodika u najdubljim slojevima). Bazeni bez okolnje šume i zelenila nemaju mogućnosti neprestanog mobiliziranja hranjivih soli sa dna. Oni su osuđeni da održavaju svoju oskudnu ekonomiju samo sa ono malo hranjiva, koje dozvoljava sposobnost otapanja soli ferifosfata vode u uslovima Visokog pH i bogatstva kisika. Mi imamo dosta oligotrofnih voda. To su ili krška jezera, poznata po bistrini svojih voda, ili pak velika naša južna jezera Ohridsko i Prespansko i druga, a i Jadran je oligotrofan. Nije isključeno da su neka krška jezera, kao i neki morski zaljevi, u neku ruku sekundarno postali takovim. Siječenjem šuma, koje su nekad opkoljavale te vode, nestalo je izvora koji su snabdijevali te bazene reduktimnim tvarima, (organskim otpacima), pa je nestalo i nekadašnje povoljnije strukture u bazenima, koja je pogodovala bujnijem životu tih bazena. 398 |