DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Čini se da imamo jedan primjer slične degradacije produktiviteta bazena uslijed sječe šume uz morski zaljev Telašnicu na Dugom otoku. L o r in i (1903) je opisao, da je taj zaljev, pred manje od jednog vijeka, u doba dok je ovaj bio još opkoljen makijom i niskom šumom, bio jedan rijetko ribom bogati zaljev. Autor veli: »U travnju bi se svake godine Telašnica natočila svakovrsnom ribom, poimenice lokardama. Glavni lovovi su se vršili na tri mjesta obale gdje je gusta mrtovina i smrdelja dosegla do samog mora. Sada su se po Telašnici izredale samo gole, bijele vrleti, a ribe ni za lijek, gdje su stariji govorili, da bi čitav grad našao čim da žive od bogatstva, kojim je ono more prepuno bilo«. Sličan je slučaj i sa morskim zaljevima Soline, također na Dugom otoku koga također opisuje spomenuti autor.« U toj se je draži od pamtivjeka, do nazad malo godina, u stanovito doba, lovila riba na pune brodove. Sada više toga nema. Sad je pravo čudo ako bi ribar u draži ulovio koliko bi družina založila. Otkad je tako? Upravo od one godine, od kada je prva ograda zasnovana na istočnoj obali drag e uzduž koje riba putuje, kad tamo dolazi. Gustu sitnogoricu pri toj obali zamijenio, čak do mora, bijeli, goli zid, koji ograđuje nasađene vinograde«. Ja vjerujem da je i produkcija u Vranskom jezeru jedanput vidjela bolje dane, dok su mu obale bile pokrivene šumom. Moguće da bi se našlo više slučajeva ove vrste kod naših jezera, posebno u krškom području i u području Makedonije. Nema sumnje da današnje povoljno stanje na pr. u zaljevu Pomina, pa i u Mljetskom jezeru, u najvećoj mjeri zahvaljuje to prisustvo borove šume i makije koje se nalaze blizu ovih zaljeva. Za tvrdnju da je Mljetsko jezero produktivno, osim mišljenja domaćih otočana imamo i jedan egzaktniji dokaz. Poznato je da je količina fosfata u nekoj vodi nesumnjivo dobar indikator produktivnosti nekog bazena. Mi smo u Mljetskom jezeru naišli više puta na količine, koje za preko tri puta nadilaze količine fosfata u vodi otvorenog Jadrana (neobjavljeni podaci). Ing. D.-Jedlovski (Split) me je upozorio, da u području Planinskog kanala jake bujice Velike i Male Paklenice donose velike količine bjelogoričnog i crnogoričnog listinca, kojeg stvaraju šumske sastojine Velebita blizu gornjeg dijela ovih bujica, i snašaju u more. To se slaže sa nalazima bukovog lišća u koćama (dubljinske povlačne mreže) u Planinskom kanalu. Teško je međutim reći koliko može uplivati ovo, razmjerno malo područje šume u Paklenici, svojim donosom organskih tvari, na veliko prostranstvo ovog duboko g kanala, jer su nažalost stali dijelovi moru okrenutih padina Velebita slabo ili nikako pod šumskim pokrivačem. Možemo lako shvatiti,da je ono tragično ogoljenje otoka Paga, a i dobrog dijela ostalih otoka, te kopna u našem sjevernom Primorju, utjecalo jako negativno na ono područje mora, koje je, budući prilično zatvoreno otocima, te pomorskim pragom odijeljeno od otvorenog Jadrana, nekada sigurno imalo velike koristi od nekadašnjih šuma i bilo daleko bogatije na biomasi negoli li je to danas. Postoji jasna veza, dakle, između produktiviteta morskih i jezerskih bazena s jedne strane, te zelenog, poglavito šumskog pokrivača, uz te bazene s druge strane. Moguće je ona jednostrana, te da pretežno samo 399 |