DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
šuma djeluje na more i na vodene bazene. Tim više je značenje važnosti šumskog pokrova i njegove uloge. Ovo je i jedan daljnji primjer biološkog faktora sa znatnim geokemijskim značenjem. Mi izvodimo zaključak da je politika sprovođenja mjera, koje pogoduju pošumljavanju naših krajeva, od znatne važnosti također i po naš ribolov, kako u obalnom pojasu, tako i u unutrašnjosti zemlje. Literatura A 11 g e i r J., B. C. Hafford i C. J u d a y. 1951. Oxydation — reduction potentials and pH of lake waters. Transact. Wiscons. Acad. Vol. 33. B u 1 j a n M. 1949. The occurrence of elements in the sea water and in the earth´s crust in relation to the periodic system of elements. Acta Adriatica Vol. IV. No. 6. B u 1 j a n M. Nalazi H2S u Jadranskoj vodi. Referat I. Kongres kemič. Jugosl. Zagreb 1952. D i e t z R., K. Emery i F. Shepard. 1942. Phosphorite deposits on the sea floor off Southern California. Geol. Soc. Americ. Bull. Vol. 53. Gaarde r T. i R, Spar c k. 1932. Hydrographisch-biochemische Untersuchungen in norwegischen Austern — Pollen. Bergens Museum Arbok Natvid. Rekke No. 1. L o r i n i P. 1903. Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora. Beč. Rivier e A. 1951. tiber die Loslichkeit von Tricalzium-phosphat im Meer-wasser. C R. 50—51 iz Chem. Zentr. Bt. 1942. II. 2124. Sahama Th. i K. Rankama. 1950. The Geochemistry. Chicago. Stankovi ć S. 1951. Naselje dna jegejskih jezera. Zbornik radova Inst. za ekoL i biogeografiju S. A. N. knj. 2. Beograd. Thieneman n A. 1928. Der Sauerstoff im eutrophen und oligotrophen See. Stutgart. REZULTATI I EFEKTI NAUČNO-ISTRAžIVAcKOG RADA U ŠUMARSTVU Ing. Josip Šafar U U toku godine 1953. u našoj dnevnoj i stručnoj štampi te na mnogim konferencijama počeo se ozbiljno tretirati vrlo kompleksan problem potrebe i organizacije istraživačkog rada. Taj pokret pojavio se je i u šumarstvu, i to ne samo pod utjecajem vanjskih činilaca nego još više i pod utjecajem unutrašnjeg razvitka i zapletaja. Pri tome pojaviše se razna načelna i lična mišljenja o zadacima, svrsi i uspjesima istraživačkog djelovanja, pa su se po običaju razvila i različita tumačenja 0 problemima te o rezultatima i efektima toga rada. Ne ulazeći dublje u opću tematiku 0 tehnici i metodici naučnog rada ni o načinu prenošenja postignutih iskustava u praksu, iznijet ćemo ovdje na temelju saznanja i vlastitog iskustva posve ukratko neka pitanja, za koja smatramo da su u današnjoj situaciji vrlo važna za raščišćavanje izvjesnih nazora u tezi i antitezi: rezultati-elefti. Kao u svagdašnjem životu tako i u istraživačkom radu odnos rezultati- efekti sadrži u subjektivnom i u objektivnom pogledu dubok sadržaj i zasebno materijalno značenje. Netko se može mučiti čitav decenij radeći metodički na nekom problemu i ne postigne potpuni efekt, dok drugi u |