DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 31 <-- 31 --> PDF |
razmjerno kratko vrijeme i -s mnogo manje truda na drugom problemu postigne veliki uspjeh. Takve se pojave naročito snažno mogu odraziti u šumarstvu, koje radi većinom na duge rokove: problemi, riješeni uspješno u kratko vrijeme, gdjekad ili većinom prekrivaju dugotrajan i naporan rad, ali koji se u interesu razvitka privrede i nauke bezuvjetno mora vršiti a da ipak ne daje i ne može dati podjednaki efekt. Zbog boljeg objašnjenja odnosa rezultati-efekti navest ćemo posve sažeto nekoliko primjera: 1. Ekološko-biološki problem prirodne izmjene vrsta drveća star je koliko i šumarstvo, a ipak se unatoč mnogih istraživanja i pokusa rezultati baziraju uglavnom na hipotezama. Taj je problem poznat, šumarska operativa pri uzgoju šuma većinom tu prirodnu pojavu ima u vidu te vodeći se poznatim općim biološkim zakonima često uspijeva, da proces te pojave dobro zamišljenim uzgojnim zahvatima ili izbjegne ili iskoristi, kako to više ili manje odgovara određenom cilju gospodarenja. Pa ipak veliki broj šumarskih stručnjaka postavlja sebi i drugima pitanje, koji su stvarno osnovni uzroci toj pojavi. Prema tome taj problem se mora istraživati, mada efekt posve sigurno ne će biti velik, jer će se uzroci prirodne izmjene vrsta naći samo u ukupnosti djelovanja mnogih ekoloških faktora i bioloških svojstava vrsta te utjecaja gospodarskih faktora šumske proizvodnje. 2. Okolnosti i brzina razvitka biljaka i šume na slavonskom černozemu, silikatnim tlima i na kršu posve su različiti. Stoga i rezultati pokusa i postignuti efekti na tim tlima ne mogu biti podjednaki ni ekvivalentni uloženom trudu i vremenu. Kad se k tome uzme u obzir veliko prostrantvo i raznolikost´ golog, degradiranog i pošumljenog krša, tada se razlike još više ispoljuju. 3. Osnivanjem nasada vrstama brzog rasta napose topola može se u 10 godina stvoriti šuma, koja već u toj dobi daje prihod; jela se naprotiv za to vrijeme nalazi tek u stadiju pomlatka pogotovo na području Visokog krša. Prema tome je razlika u rezultatima rada i operative i nauke te u efektima za istu količinu uloženog rada velika. Također i rezultati njege sastojina brže se dobiju na vrstama brzog rasta nego na vrstama sporijeg rasta. 4. Efekt rada na uzgoju sastojina može se općenito postići brže u jednodobnim šumama nego u prebornim, jer u jednodobnima postoje i površine mladih šuma, koje na uzgojne postupke brzo reagiraju, dok u prebornim šumama se na maloj površini nalaze stabla svih starosti. Uzmemo li u obzir, da je zastarčenje tankih stabala u prebornoj šumi (u trajanju dvadeset godina do preko jednog stoljeća i više) redovna pojava a u jednodobnoj uglavnom neredovna, tada su te razlike očiglednije i u rezultatima i u efektima za podjednaku količinu utrošenog vremena, rada i sredstava. Stoga se prvi donekle vidniji rezultati pokusa na njezi jednodobnih šuma mogu dobiti za 6—9 godina (t. j . nakon 2—3 sječe), dok u prebornim šumama tek za 15—20 godina (t. j . nakon 3—4 sječe). 5. Pokusi suzbijanja štetnika ili spašavanja neke vrste drveća, kao što su brijest i kesten, mogu dati neusporedivo manji rezultat i pogotovo efekt nego borba protiv nekih gusjeničkih štetnika i potkornjaka (napose kad se upotrebljavaju savremena tehnička i kemijska sredstva). A ipak se |