DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 58 <-- 58 --> PDF |
pojam i definisati (naknadno N. P.). A definicija pojma mora da bude pravilna, logična, potpuna i precizna« (str. 262). Prva formulacija kazuje, da su primarni «neophodno jasno utvrđeni osnovni mojmovi»; druga, obratno, «saznanje naučne istine». U matematici važi jedno pra vilo: ako vredi i obratni dokaz, onda je dokaz potpun. Da li ovo pravilo važi i za. ostale nauke ? Ako važi, onda čemu gornje dve formulacije ? Ing. Nenad Prokopljević INTERFAKULTETSKA KONFERENCIJA O PROBLEMIMA FAKULTETSKIH ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA Dana 16. i 17. listopada o. g. održana je u Zagrebu interfakultetska konferen cija o problemima fakultetskih šumskih gospodarstava. Svrha je konferencije bila, da se razmotre problemi, koji stoje pred fakultetskim šumskim dobrima u vezi sa novim propisima u privredi. Konferenciju je organizirao Odbor za šume poljoprivredno-šum-´--;:og fakulteta u Zagrebu, na kojoj su bili zastupani svi šumarski fakulteti u zemlji. Pojedine su fakultete zastupali: 1) Šumarski fakultet u Zemunu: dekan prof. dr. Žarko Miletić, ing Branislav Šikić i ing. Dragomir Milojković; 2 Šumarski odsjek Polj. šumarskog fakulteta u Skoplju: prof. dr. I. Mihajlov, i doc. ing. Branko Kraljić; 3) Šumarski odsjek Polj. Šumarskog fakulteta u Sarajevu: prof. ing. Vasilije Matić i ing. Vlado Trifković; 4) Šumarski odsjek Polj. šumarskog fakulteta u Ljubljani: prof. ing. Franjo Sevnik i ing. Franjo Ravnik i 5) Šumarski odjel Polj. šumarskog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. Aleksandar Ugrenović, prof. dr. Nikola Neidhardt, prof. dr. Milan Anić, prof. dr. Miljenko Plavsic i dr. Roko Benić. Konferenciju je otvorio i pozdravio prisutne prof. dr. A. Ugrenović. Naročito je istakao važnost interfakultetskih konferencija i savjetovanja, a posebno se dotakao problema ove konferencije i važnosti šumskih dobara za nastavu i naučna istraživanja. Za predsjednika savjetovanja predložio je prof. dr. Žarka Miletića, što su prisutni prihvatili aklamacijom. Nakon toga konferencija je pristupila radu. Osnov za diskusiju bio je referat dra R. Benića, kojega u cijelosti nonosimo: TEME ZA DISKUSIJU na interfakultetskoj konferenciji o problemima fakultetskih šumskih dobara Studij šumarstva, uključivši i studij drvne industrije, sastoji se iz tri komponente: biološke, tehničke i ekonomske. Kroz studij na fakultetu student treba đa upozna ove tri komponente u onoj mjeri, koliko mu je potrebno obzirom na specijalizaciju kojoj se je posvetio (šumsko-gospodarski ili drvno-industrijski smjer). Kompletno ovlađivanje ovim komponentama postiže se na fakultetu teoretskim izučavanjem s jedne strane i praktičnom demonstracijom i radom na terenu s druge strane. Teoretska se nastava postiže predavanjima, a praktična vježbama u laboratorijima i radom na šumskim objektima. Uviđajući potrebu što šire praktičke nastave, visoke šumarske škole u svijetu već odavno raspolažu s prikladnim objektima za izvođenje nastave i za naučno-istraživački rad na njima, jer je nučno-istraživački rad na fakultetima najbolji preduslov kvalitetne univerzitetske nastave. Razumijevanjem i susretljivošću narodnih vlasti, naši su šumarski fakulteti tek po oslobođenju zemlje od okupatora došli do podesnih šumskih objekata za svojesvrhe. 428 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Fakultetski šumski objekti imaju za nas trostruku svrhu: 1) nastavnu svrhu, da omoguće izvođenje praktičke nastave studenata na terenu i to u vidu ekskurzija, terenskih vježbi i terenske prakse te radova samih studenata; 2) naučno-istraživačku svrhu, da omoguće naučno-istraživačke radove nastav nika fakulteta i 3) demonstracionu svrhu, da se na njima pokažu savremene metode uzgoja šuma, eksploatacije i svih drugih radova u šumarstvu u svrhu upoznavanja operative s tim metodama. Obzirom na ovu njihovu svrhu, organizaciona forma fakultetskih šumskih objekata treba da omogući što bolje izvođenje postavljenih zadataka. U vezi sa izloženim, ti objekti treba da po mogućnosti reprezentiraju tipične šumske objekte i da se nalaze na raznim lokalitetima: nizinske šume, brdske šume, planinske šume, krš, goleti i si. U tom je slučaju fakultet kadar da na terenu upozna studente sa svim problemima, koji se javljaju u šumarskoj praksi. Organizacija šumskih objekata, koji služe fakultetima za naprijed navedene svrhe, ne može prema tome biti provedena na način kako predviđa nacrt Uredbe o organizaciji upravljanja šumama u općenarodnoj imovini. Fakultetski šumski objekti po prirodi stvari ne mogu da sačinjavaju jednu ekonomsko-geografsku cjelinu s jedinstvenim gravitacionim područjem i sistemom komunikacija, kako to nacrt Uredbe predviđa za ostala šumska gospodarstva. Štoviše, fakultetski šumski objekti treba da obuhvaćaju razna geografska, gravitaciona ieksploataciona područja. U vezi s time, Odbor za šume Polj. šumarskog fakulteta u Zagrebu već je predložio Sekretarijatu za zakonodavstvo u Beogradu, da se član 47 nacrta Uredbe o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini izmijeni tako, da glasi: «član 47. Upravljanje šumama u opće-narodnoj imovini, koje su izdvojene za nastavne i naučne svrhe, zatim kao nacionalni parkovi i park-šume reguliše se posebnim propisima*. O tome smo obavijestili sve naše fakultete i zamolili ih da poduzmu slične korake. Pitanje organizacione forme fakultetskih šumskih objekata nije naročito komplicirano, jer Uredba o ustanovama sa samostalnim financiranjem pruža široke mogućnosti organizacije tako, da se zadovolji svrha, kojima su ti objekti namjenjeni. Organizaciona forma fakultetskih šumskih objekata treba da bude jedna od. točaka naše današnje diskusije. No postavlja se drugo važno pitanje, koje se neposredno tiče i fakultetskih šumskih objekata bez obzira dali su organizirani kao privredna poduzeća ili ustanove sa. samostalnim financiranjem. Naime, radi se o njihovom položaju u vezi sa novim privrednim propisima, koji će stupiti na snagu sa 1. januarom 1954. godine. Nacrt osnovne Uredbe o ukupnom proizvodu privrednih organizacija i njegovoj raspodjeli, koja obuhvaća sve privredne organizacije, pa prema tome i fakultetske šumske objekte (a ovo donosi i nacrt Uredbe o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini) predviđa, da privredna organizacija iz ukupnog proizvoda nadoknađuje u prvom redu vrijednost sredstava utrošenih u proizvodnji (materijalne troškove i amortizaciju) i izvršava određene obaveze za pokriće opće društvenih potreba, a zatim odvaja fond minimalnih plaća (51. 6.). Uredba definira materijalne troškove kao vrijednost utrošenog materijala i izdataka za usluge drugih u proizvodnji. Po našem mišljenju u materijalne troškove fakultetskih šumskih objekata trebalo bi uračunati i troškove, koji stoje u vezi sa izvršenjem zadataka objekata, a to su izdaci za održavanje nastave na objektima te izdaci za naučno-istraživački rad. Kao obaveze, koje ima privredna organizacija za pokriće općedruštvenih potreba, Uredba predviđa: 429 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 60 <-- 60 --> PDF |
1) kamate na vrijednost osnovnih sredstava; 2) kamate na kredit za obrtna sredstava; 3) porez na rentu; 4) premije za osiguranje; 5) porez na promet, te u slučaju ostvarenja dobiti porez na dobit. Postavlja se pitanje, da li se sve ove obaveze mogu odnositi na fakultetske šum ske objekte. Naravna stvar da nijedna privredna organizacija, pa prema tome ni fakultetski šumski objekti, ne može biti oslobođena od kamata na kredit za obrtna sredstva, premije za osiguranje i poreza na promet. No po našem mišljenju trebalo bi raspra viti pitanje kamata na vrijednost osnovnih sredstava, jer osnovna sredstva ovih obje kata često imaju više nastavnu, a manje proizvodnu svrhu. Isto tako treba raspraviti pitanje poreza na rentu, koji se plaća za povoljnije prirodne uslove za ostvarenje veće dobiti, a također i pitanje poreza na dobit u koliko ova bude postignuta. Naročito je potrebno raspraviti pitanje raspodjele dobiti, koju ostvare fakul tetski šumski objekti. Prema nacrtu Uredbe privredna organizacija plaća porez na dobit na sav višak dobiti, koji ne upotrebi za: rezervni fond odnosno u sredstva do punskog socijalnog osiguranja. Za fakultetske- šumske objekte trebalo bi predvidjeti oslobođenje od poreza na dobit i za sva ona sredstva, koja se upotrebe za vlastite investicije te nastavu i naučna istraživanja na objektima. U vezi s izloženim, smatramo da bi uz ostale probleme, koje bi trebalo prodiskutirati na našem savjetovanju, a u vezi sa radom i funkcioniranjem fakultetskih šumskih objekata i s novim propisima u privredi, trebalo raspraviti naročito slijedeće: 1) Odnos fakultetskih šumskih objekata prema Uredbi o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini te u vezi s time naročito odnos fakultetskih šumskih objekata prema, narodnim odborima kotara i općina i suradnji sa njima. 2) Pitanje plaćanja kamata na osnovna i obrtna sredstva, poreza na rentu te poreza na dobit. 3) Pitanje raspodjele dobiti ukoliko ova bude ostvarena. 4) Pitanje novih investicija na fakultetskim šumskim objektima, a naročito pi tanje investicija za izvršenje nastavnih i naučno-istraživačkih radova. 5) Pitanje financiranja izvođenja nastave i naučno- istraživačkih radova na objektima. Nadamo se, da će kao rezultat naše diskusije izaći jedinstveno mišljenje po tim problemima te da ćemo na taj način pomoći dizanju naše šumarske nastave na viši stupanj, a time i dizanju kvaliteta šumarske struke. Nakon referata razvila se plodna diskusija u kojoj su sudjelovali svi prisutni. Nakon diskusije izabrana je posebna komisija za zaključke, u koju su ušli: prof. ing. Sevnik, prof. Matić, ing. Šikić, prof. dr. Plavšić, ing. Kraljić i dr. Benić. Komisija je formirala zaključke diskusije te ih je nakon toga pretesao plenum. Ovi glase: Zaključci interfakultetskog savjetovanja o problemima fakultetskih šumskih dobara održanog u Zagrebu dne 16. i 17. oktobra 1953. godine. Imajući u vidu da se šumarski studij na fakultetima sastoji iz biološke, tehničke i ekonomske komponente, te da se oviađivanje ovim komponentima može postići pravilnim usklađivanjem teoretske i praktične nastave, savjetovanje konstatira, da u izvođenju praktične nastave odlučnu ulogu igraju fakulteska šumska dobra. Ova šumska dobra imaju trostruku svrhu: 1) nastavnu svrhu, da omoguće izvođenje praktične nastave studenata na terenu i to u vidu ekskurzija, terenskih vježbi, terenske školske prakse i terenskih radova samih studenata; 2) naučno-istraživačku svrhu, da omoguće izvođenje naučno-istraživačkih radova i 430 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 61 <-- 61 --> PDF |
3) demonstracionu svrhu, da se na njima demonstriraju savremene metode, kako Tizgoja tako eksploatacije te svih drugih radova u šumarstvu, a u svrhu upoznavanja operative sa tim metodama. Fakultetska šumska dobra moraju u prvom redu služiti navedenim svrhama i sa svim svojim materijalnim sredstvima doprinositi u najviše mogućoj mjeri njihovom izvršivanju. Nacrt «Uredbe o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini», koja treba da stupi na snagu početkom 1954. godine, ne vodi računa o ovoj specijalnoj namjeni fakultetskih šumskih dobara, pa ne donosi nikakove propise o njihovom položaju, iako je ovaj posebno naglašen i u Zakonu o šumama (čl. 7. Općeg zakona o šumama te čl. 36. Zakona o šumama NR Hrvatske). Konferencija smatra, da se svrha fakultetskih šumskih dobara, kako je izložena naprijed, može u sadašnjim uslovima najbolje postići, ako fakultetska šumska dobra budu organizirana kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Budući da ovi uslovi nisu svuda jednaki, republike će obzirom na konkretne uslove i prilike dati fakultetskim šumskim dobrima više ili manje privredni karakter. Kod toga uvijek treba imati na umu, da je njihova glavna svrha nastavna i naučno-istraživačka. U pogledu pravnog položaja fakultetskih šumskih dobara treba nadopuniti čl. 47. nacrta Uredbe o upravljanju šumama u općenarodnoj imovini tako, da isti glasi: «Člart 47. Upravljanje šumama u općenarodnoj imovini, koje su izdvojene sa nastavne i naučne svrhe, zatim kao nacionalni parkovi, park-šume, rezervati ili u druge specifične svrhe, reguiiše se posebnim propisima republika*. U propisima o organizaciji fakultetskih šumskih dobara treba navesti, da su ista dužna surađivati sa narodnim odborima kod donošenja programa lokalne opskrbe drvom i pašom iz tih šuma. Ova korištenja (drvarenje i paša) ne smiju ići na štetu ostvarivanja ciljeva i zadataka, kojima su ta dobra namijenjena i ne smiju ometati naučno-istraživačke radove, koji se izvode. U slučaju neslaganja između mišljenja narodnog odbora i fakulteta po ovim pitanjima, konačnu odluku donosi Izvršno vijeće republike. Pored predstavnika fakulteta u organ upravljanja fakultetskih šumskih dobara (šumskih gospodarstava) ulaze i izabrani delegati radnih kolektiva osnovnih organizacionih jedinica (šumarija i si.). Konferencja smatra, da fakultetska šumska dobra treba osloboditi plaćanja kamata na osnovna sredstva, koje plaćanje je predviđeno novim privrednim propisima (vidi nacrt Uredbe o ukupnom proizvodu privrednih organizacija i njegovoj raspodjeli). Ova sredstva kod fakultetskih šumskih dobara (šumskih gospodarstava) imaju pretežnu namjenu, da služe u nastavne i naučno-istraživačke svrhe. Kako takva sredstva, koja postoje i u ostalim granama djelatnosti (socijalna, kulturno-prosvjetna i t. d. ne podleže plaćanju kamata, razumljivo je, da. i osnovna sredstva fakultetskih šumskih dobara treba osloboditi plaćanja kamata. Fakultetska šumska dobra treba osloboditi i od poreza na rentu. Sredstva dobivena ovim oslobođenjem predstavljaju jedan dio društvene dotacije za studentske terenske prakse i naučno-istraživački rad te za radove od opće društvene koristi (pošumljavanje, melioracije i si.) koje izvode fakulteti na tim objektima. Fakultetska šumska dobra treba osloboditi i plaćanja poreza na onaj dio viška prihoda nad rashodima, koji je namijenjen za fond vlastitih investicija, koji će se osnovati pri ustanovi. Ove investicije služe osposobljavanju dobara za izvršenje njihove osnovne namjene (studentske terenske prakse i naučno-istraživački rad). U redovne rashode fakultetskih šumskih dobara idu i troškovi za studentske terenske prakse te naučno-istraživački rad. Obzirom da se od radnika i službenika namještenih kod fakultetskih šumskih dobara traži veća sprema i stručnost zbog specifičnih zadataka tih dobara, njihove plaće odnosno zarade, treba načelno da budu više od plaća i zarada radnika i službenika kod državnih ustanova. Kod dobara gdje se stalno pojavljuju veći prihodi od rashoda (uključujući u rashode i sredstva za studentske prakse te naučno-istraživački rad) pitanje plaća treba regulirati tarifnim pravilnikom, koji će donijeti radni kolek 431 |