DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 62 <-- 62 --> PDF |
tiv. U ustanovama gdje to nije slučaj, pitanja plaća treba regulirati posebnim pravilnikom o plaćama i zaradama radnika i službenika na fakultetskim šumskim dobrima. Konferencija smatra da sve naprijed navedene zaključke treba dostaviti nadležnim vlastima, jer samo ako oni budu u cjelini usvojeni, fakultetska šumska dobra moći će u cijelosti udovoljiti svrsi za koju su osnovana. Dne 17. X. 1953. održana je skupna stručna ekskurzija u Lipovljanima radi pregleda fakultetskih posavskih šuma šumarije Lipovljani. Na savjetovanju je došlo do izražaja jedinstveno gledište na probleme, koji su od interesa za fakultetska šumska dobra te je naročito naglašena važnost ovih dobara za kvalitetnu šumarsku nastavu. R. Benić MIKOTROFNOST VAŽNIJIH VRSTA DRVEĆA I ŽBUNJA Pod tim naslovom prikazao je prof. N. V. Lobanov u Agrobiologiji br. 4 za 1951. god. interesantnu i ogledima dokumentovanu raspravu o biološkim osobinama pojedinih vrsta šumskog drveća, koje žive u simbiozi sa nižim biljnim organizmima. Takva simbioza žilnog sistema izvesne vrste drveća sa gljivicama iz klase Basydiomicetes, reda Himenomicetes, nazvana je »Mycorrhiza«-mikoriza (vidi literaturu: Tešić Z. — Mikrobiologija šumskog zemljišta, 1949. str. 61 i Šumarstvo br. 4—5 od 1950 god. — o Mikorizi drvenastih biljaka u vezi sa podizanjem šuma). N. V. Lobanov navodi reći akad. Viljamsa koji kaže: »Devedeset procenata rastinja zemaljske kugle pripada otvorenoj simbiotrofnoj ishrani i ne više od deset procenata istog biljnog carstva pripada skrivenoj simbiotrofnoj ishrani«. Autor rasprave detaljno opisuje metodiku rada njegovih istraživanja o vremenu pojave mikorize na žilama mnogih biljaka u raznim uslovima njihovog porasta. Mnogobrojnim mikroskopskim pregledima Lobanov je, kako on kaže, lako određivao kako prisustvo mikorize na žilama tretiranih biljaka ,tako i tip mikorize. Prema njegovim istraživanjima na žilama šumskog drveća ima dve vrste mikorize: ektoendotrofna i ektotrofna (ili peritrofna mikoriza). U slučaju ektoendotrofne mikorize hife gliva organski su povezane sa žilama biljke na taj način što su se hife gljiva uvukle među ćelije kore parenhima korena i obrazuju t. zv. »mrežu Hartiga« koja se jasno vidi pod mikroskopom na poprečnom preseku korena. Kod ektotrofne mikorize hife gljiva nisu organski povezane sa korenom, nego ga samo više ili manje čvrsto omotavaju. U ovom slučaju mora se pažljivo mikroskopirati, pomoću parafina, jer takva (ektotrofna) mikoriza i običnim spiranjem korena u vodi može da spadne i pod mikroskopom onda će se videti »goli koren«. U vremenu od 1946—1950 god. izvršen je pregled na žilama na preko 150 vrsta drveća i žbunja u raznim krajevima evropskog dela SSSR. Ispitane vrste drveća i žbunja podeljene su u tri grupe: jako mikotrofne, slabo mikotrofne i nemikotrofne biljke. I. U prvu grupu (jako mikotrofne) spadaju: Picea excelsa i dr. vrste Abies pectinata i dr. vrste Pinus silvestris i dr. vrste , Larix sp. Carpinus betulus Fagus sp. Quercus pedunculata i dr. vrste II. U drugu grupu (sa slabom mikotrofnošću) spadaju: Populus sp. Buxus sempervirens Salix sp. (bez S. acutifolia). Acer platanoides Juglans nigra i regia Acer negundo Carya alba Tilia cordata Corylus avellana Vaccinium vitis idaea Betula sp. Ribes alpinum i sp. Alnus sp. Vaccinium myrtillus Ulmus sp. Diosporus sp. Malus silvestris Azalia pontica Sorbus aucuparia |