DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 63 <-- 63 --> PDF |
III. U treću grupu (bez mikorize) spadaju: Thuja sp. Juglans cinerea Juniperus communis Corylus colurna Salix acutifolia Castanea vesca Celtis occidentals Cerasus avium Morus sp. Padus racemosa Pirus communis Sophora japonica Malus sp. Robinia pseudocacia Crataegus sp. Caragana arborescens Rubus caesius Amorfa sp. Rosa sp. Cercis siliquastrum Prunus spinosa Gleditschia sp. Prunus divaricata Rhus cotinus Cerasus vulgaris Evonymus sp. Acer pseudoplatanus Aesculus hyppocastanum Vitis sp. Catalpa sp. Tamarix sp. Sambucus sp. Cornus mas Viburnum sp. Fraxinus sp. Lonicera tatarica Siringa vulgaris i sp. Elaeagnus angustifolia Ligustrum vulgare Prunus serotina Drveće prve grupe, kako odraslo tako i podmladak, po pravilu na svojim žilama ima tipičnu ektoendotrofnu mikorizu bez obzira gde to drveće raste. Ovo se odnosi kako na pojedinačna stabla u polju, na livadama, « parkovima i drvoredima, tako i na ona stabla koja se nalaze već u sklopu-u šumi. Žilni sistem kod ovih vrsta oštro je diferenciran na malobrojne, deblje i dosta dugačke žile i na mnogobrojne, relativno kratke, bočne žile sisalice (si. 1 i 2). SI. 1 SI. 2 Vrste drveća navedene pod II. na svome korenu imaju mikorizu samo u tom slučaju, ako rastu u šumi. Ove vrste mogu da rastu i bez inokulacije mikoriznom gljivom. Tako na pr. one dobro uspevaju kod veštačkog pošumljavanja i rastu bez mikorize sve do sklapanja kultura, dok sa obrazovanjem šumske prostirke (šušnja) one |