DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 65 <-- 65 --> PDF |
DOMAĆE STRUČNE KNJIGE Dr. ing. J. Kovačević — ing. M. Danon: ŽELUČANI SADRŽAJ PTICA U ornitološkom časopisu »L A R U S« IV—V. 1952. koji je izašao iz štampe u mjesecu srpnju ove godine nalazi se ovaj interesantni prikaz, koji imade naročitu važnost kao prilog za određivanje korisnih odnosno štetnih vrsta ptica u poljoprivredi i šumarstvu. Obrađen je materijal, koji je sakupljan preko bivše Ornitološke centrale u Zagrebu, odnosno Zavoda za primjenjenu zoologiju i sada Ornitološkog zavoda u Zagrebu. Ukupno je ispitan sadržaj želuca 525 ptica iz 24 raznih porodica, a koje su sakupljane u razdoblju od 1903—1950. god. i to pretežno iz Hrvatske sa kontinentalnog klimatskog područja, a samo djelimično iz Slovenije i Hercegovine. Botanički dio kod ovog ispitivanja obradio je dr. ing. Josip Kovačević agrobotaničar, dok insekte obradio je entomolog ing. M. Danon, stručnjak Zavoda za zaštitu bilja. Sadržaj želuca ptica svrstan je kod svake vrste u tri skupine, dok za svaku vrstu ptica ukoliko su postojali podaci označen je lokalitet, datum i spol. Ovo ispitivanje zahtijevalo je dugotrajan strpljiv rad, a dobiveni rezultati pružaju važne podatke, koji će interesirati kako stručnjake, tako i praktičare u šumarstvu i poljoprivredi. Ing. V. špehar STRANA STRUČNA ŠTAMPA G. GIORDANO, LA MODERNA TECNICA DELLE CONSTRUZIONI IN LEGNO (Moderna tehnika drvenih gradnji); Izdanje H. Hoepli, Milano 1952, str. 518; prilog atlas na 66 strana; cijena 3.500 Lira. Prvo izdanje ove knjige pojavilo se 1946., a 1952. izašlo je i drugo prerađeno i dopunjeno izdanje. Pisac knjige je poznati šumarski stručnjak i naučni radnik prof, dr. ing. Guglielmo Giordano, profesor tehnologije drveta i iskorišćivanja šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu sveučilišta u Firenzi. Knjiga je namijenjena evima onima, koji upotrebljavaju drvo u konstrukcijama. Opremljena je sa 342 ilustracije, 66 numeričkih tabela, 41 praktičnim primjerom, a u priloženom atlasu nalazimo 60 grafičkih tabela te 28 tabela nacrta konstruktivnih dijelova. U općem dijelu pisac je u kratko obrazložio stručne termine iz tehnologije drveta te svojstva i griješke drveta. U I. poglavlju — Mehaničke karakteristike drveta, opširno su obrađena fizička. i mehanička svojstva drveta i načini obračunavanja pojedinih naprezanja kao i dozvoljena naprezanja za pojedine talijanske domaće vrste drveta. Obzirom na kakvoću drveta te njegovu upotrebljivost u građevinarstvu, sve su vrste drveta razvrstane u 4 razreda kakvoće. To su: la razred kakvoće. Drvo apsolutno zdravo bez promjene u boji te bez bušotina ili oštećenja od insekata ili gljiva. Nisu dozvoljene smolne vrećice ni raspukline uzrokovane tenzijskim i kompresijskim drvetom, a ni okružljivost i bilo kakve druge povrede. Maksimalna usukanost prema uzdužnoj osovini može iznositi do 1/15. Dozvoljene su zdrave srasle kvrge sa najvećim promjerom do 1/3 najmanje dimenzije presjeka, ali njihov promjer ni u jednom slučaju ne smije prijeći preko 5 cm. Obzirom na učestalost kvrga broj kvrga nije određen, ali na najkvrgavijoj zoni na. 15 cm dužine, zbroj promjera sviju zdravih sraslih kvrga ne smije prijeći 2/5 veličine presjeka. 2a razre d kakvoće : Drvo zdravo bez bušotina i oštećenja od insekata ili gljiva. Toleriraju se neznatne promjene u boji. Nisu dozvoljene: raspukline radi ten 43S |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 66 <-- 66 --> PDF |
xijskog ili kompresijskog drva, kružljivost i druge povrede. Debljina smolnih vrećica ne smije prijeći 3 mm. Najveća devijacija vlakanaca obzirom na uzdužnu osovinu komada ne smije preći 1/8. Toleriraju se također zdrave srasle kvrge, kojih promjer ne smije prijeći 1/3 minimalne dimenzije presjeka, a ni u jednom slučaju ne može biti iznad 7 cm. Zbroj promjera zdravih sraslih kvrga na dužini od 15 cm najkvrgavije zone, ne smije prijeći 2/3 veličine presjeka. Dozvoljavaju se male raspukline na krajevima komada i, u slučaju piljenja na živ rub, lisičavost, koja ne prelazi 1/20 dimenzije na koju se odnosi. 3a razred kakvoće. Drvo zdravo bez bušotina i oštećenja od insekata i gljiva. Tolerira se promjena boje. Nije dozvoljena kružljivost i druge veće griješke. Dozvoljava se: najveća usukanost žice, koja ne prelazi 1/5 obzirom na uzdužnu osovinu komada. Dozvoljene su zdrave kvrge, koje su srasle bar sa 2/3 dužine. Njihov promjer ne smije biti veći od 1/2 najmanje dimenzije presjeka, a zbroj promjera ovakovih kvrga na dužini od 15 cm na najkvrgavijem mjestu komada ne smije priječi 3/4 veličine presjeka. Dozvoljene su također raspukline na krajevima te kod piljenih komada lisičavost ako ne prelazi 1/10 dimenzije na kojoj se nalazi. 4a razred kakvoće. (Ovakovo drvo ne smije se upotrebiti za trajne gradnje). Dozvoljavaju se oštećenja, griješke, povrede i lisičavost, koja ne prelazi granice za 3a razred kakvoće. Osim ovih općih propisa za kakvoću za pojedine vrste postoje i specijalni, koje radi interesantnosti također donosimo: Kakvoća pojedinih vrsta drveta Vrst a la razred kakvoće 2a razred kakvoće 3a razred kakvoće Smrča, jela, ariš, bor Najmanje 5 godova na 1 cm. Oodovi ne smiju biti širi od 2 mm Naimanje 3 goda na 1 cm. Pojedini god ne širi od 3,3 mm Manji broi god>va od 3 na I cm. Širina pojedinih godova može preći 3,3 mm Hrast, bukva, jasen, bagrem Najviše 1,4 goda na 1 cm. Pojedini god ne smije biti uži od 7 mm Najviše 2,5 goda na 1 cm. Pojedini god ne smije biti uži od 4 mm Više od 2 5 goda na 1 cm. Širina pojedinih godova ispod 4 mm Topola, kesten joha Najviše \,i goda na 1 cm. Pojedini god ne smije biti uži od 8 mm Najviše 3 goda na 1 cm. Pojedini god ne smiie biti uži od 3,3 mm Više ol 3 goda na 1 cm Širina pojedinih godova ispod 33 mm Obzirom na pojedine vrste i kakvoće drveta dozvoljena naprezanja drveta kod vlage 12—15% iznose: Podaci tabele odnose se na drvo pod normalnim uslovima. U slučaju da se uslovi izmijenjeni, autor u knjizi donosi koeficijente za redukciju dozvoljenih naprezanja. U II. poglavlju raspravlja se o obračunavanju konstruktivnih elemenata iz drveta. Obračuni su ilustrirani sa brojnim primjerima. III. poglavlje prikazuje vezove drvnih konstrukcija. Ovdje su uz ostalo prikazani čavlani i lijepljeni nosači. IV. poglavlje prikazuje prednosti i mane upotrebe drveta u građevinarstvu te štetnike, koji napadaju drvo i borbu protiv njih. V. poglavlje obrađuje šperovano, prešano, lamelirano, impregnirano, metalizirano drvo te ploče vlaknatice i ploče djeljke i njihovu upotrebu u građevinarstvu. U VI. poglavlju obrađeni su glavni građevinski objekti iz drveta: stropovi, krovišta, industrijske dvorane, tribine, krovišta trijemova, skele, svodovi i oplate za beton, antene, tornjevi, stupište za dalekovode, mostovi, drvene kuće, rezervoari i cijevi, drvene pregrade te armature za rovove i tunele. 436 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 67 <-- 67 --> PDF |
\ Dozvoljena naprezanja glavnih talijanskih vrsta drveta (kod vlage 12—15%) Pritisak Vrst a drvet a Razred kakvoće uzduž vlakanaca okomito na vlakanca Savijanje Potezanje Smicanje Smrča la 2a 3a 100 80 60 20 20 20 110 90 70 110 90 60 10 9 8 Jela la 2a 3a 110 90 70 20 20 20 115 100 75 110 90 60 10 9 8 Ariš la 2a 3a 120 100 75 25 22 20 130 110 85 120 95 70 11 109 Bor bijeli, bor crni, primorski bor la 2a 3a 110 90 70 20 20 20 120 100 80 110 90 60 10 9 8 Alepski bor la 2a 3a 120 100 75 25 22 20 130 110 85 120 95 70 11 10 9 Kesten, jasen, brijest la 2a 3a 110 90 70 20 20 20 120 100 80 110 90 60 8 7 6 Joha la 2a 3a 100 80 60 15 15 15 110 90 70 100 80 50 6 5 4 Topola la 2a 3a 100 80 60 15 15 15 105 85 65 90 70 45 6 5 4 - Hrast, bukva la 2a 3a 120 100 75 30 25 22 130 110 85 120 100 70 12 10 9 Bagrem la 2a 3a 120 100 75 30 25 22 135 115 90 130 110 70 12 10 9 U VII. poglavlju pisac je prikazao pojedine vrste drveća sa karakteristikama drveta i mogućnošću upotrebe u građevinarstvu. U VIII. poglavlju prikazane su metode za ispitivanje tehničkih svojstava drveta i to metoda po Monnin-u i metoda, koju je preporučila Konferencija za drvo održana u Geneve-i mjeseca rujna 1949. Na kraju su dodani trgovački termini za pojedine drvne sortimente na talijanskom jeziku te najčešći francuski, engleski i njemački termini. |