DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1953 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Navedena dva primjera govore u prilog tome, da kod određivanja međuprihoda ne bismo smjeli postupati šablonski, kako smo to dosad često činili u uređivanju šuma, kad smo predviđali etate međuprihoda po njemačkim prirasno-prihodnim tablicama. Mjest o takvo g š ablonskog postupka smatramo kao ispravnije, da se u svakom konkretnom slučaju utvrdi postotak prirasta (p), da se odredi koeficijent realizacije I — I prema obrastu sastojine, i da se na osnovu formule (2b) izračuna intenzitet prorjeđivanja za određeni turnus proreda (l)8. Svrha mojih formula jest, da se na jedan objektivniji i sigurniji način, (a ne samo po osjećaju i iskustvu dugogodišnje prakse!) odredi drvna masa, koja se proredom može posjeći uz određeni turnus. Ipak tim formulama ne treba pripisivati generalnu valjanost, jer će biti slučajeva, kad ni te formule ne će koristiti, kao što je to slučaj s onim šumama, koje masovno stradaju od sušenja (na pr. brijest). U takvim se okolnostima može dogoditi, đa će cijeli etat međuprihoda u pojedinim gospodarskim jedinicama biti ostvaren sječom sušaca, jer je primarno, da se iz šume uklone šušci. No to ipak ne bi trebalo biti razlog, da se ostale zdrave sastojine ne njeguju. Zato bi u takvim gospodarskim jedinicama bilo dobro uvesti dva turnusa — jedan kraći od 1 do 5 godina — drugi dulji od 5 do 10 godina. U prvom bi se turnusu sanitarne sječe vršile bez obzira na intenzitet prorjeđivanja, a u drugom bi se intenzitet sječe određivao po navedenoj formuli. Uzmimo na pr. da je u jednoj gospodarskoj jedinici, u kojoj nema sastojina zrelih za sječu, turnus sanitarnih sječa 2 godine, a turnus proreda 10 godina, onda će to značiti, da će se svake godine polovica gospodarske jedinice očistiti od sušaca i da će se svake godine jedna desetina površine njenih sastojina prorijediti. Što se tiče čišćenja i njegova intenziteta držimo, da se u tom smjeru ne mogu dati nikakve formule, jer taj intenzitet zavisi uglavnom od količine predrasta, koji je u branjevinama zaostao iza oplodne sječe. Stoga čišćenje treba voditi u tom smjeru, da se iz branjevina" prvenstveno vadi predrast, izbojci iz panja, stabla velikih krošanja i t. d., kako je to podrobno opisao Lonča r u svojoj studiji »Njega šuma proredom«, Zagreb 1951. INTENZITET OPLODNE SJEČE Dok proredama realiziramo samo jedan dio prirasta, dotle kod pojedinih sjekova oplodne sječe zahvaćamo i u drvnu masu sastojine. Tempo tog zahvaćanja teško je izraziti formulom. To je gotovo nemoguće, pa i nema pravog smisla, jer intenzitet oplodne sječe zavisi od vrste drveća, od ekoloških prilika, od napredovanja pomlađivanja i od mnogih drugih faktora. Radi toga ćemo ovdje donijeti samo neke podatke za orijentaciju. reda, pa se ona treba i provoditi, jer se njome mogu uzgojiti zdrave i otporne sastojine, a i vrijedna stabla, čiste deblovine sa po potrebi sitnim godovima« (Šumarski list, Zagreb 1939., str. 32). 8 Praktički je gotovo nemoguće izračunati sve te faktore za svaku pojedinu sastojinu posebno, kad samo posavske šume zauzimaju površinu preko 50.000 ha. No posao se može pojednostavniti tako, da se za pojedine tipove sastojina podjednakih taksacijskih i ekoloških karakteristika izračuna intenzitet prorjeđivanja. Može se postupiti i tako, da se intenzitet prorjeđivanja izračuna po formuli (2 b) samo za nekoliko karakterističnih sastojina, koje će služiti kao reprezentanti drugih sastojina. Kod vrsta drveća, kod kojih je bušenje stabla Presslerovi m svrdlom teško, treba koristiti poprečne presjeke na panju za utvrđivanje postotka prirasta. |