DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 26     <-- 26 -->        PDF

metodi iznašala je 9 cm za jača i 8 cm za tanja stabla, a dubina zareza,


1.0 odnosno 0.8 cm. Visina zareza iznosila je 1.5 cm, tako da je bjelenica
poslije 48 zareza koncem sezone bila prosječno 65 cm visoka. Zarezivalo
se 5 puta u aprilu, 6 puta u maju, 10 puta u junu, 11 puta u julu, 10
puta u augustu i 6 puta u septembru mjesecu. Po njemačkoj metodi
zarezivano je odozgo na niže »na živo-dugoročno« sa 1/3 opsega i »na
mrtvo-kratkoročno« sa 2/3 opsega stabla. Pokusna površina obuhvatala
je 100 stabala, 50 slabije razvijenih od 23—36 cm. pr. pr. (I. grupa)
50 stabala jačih od 32—35 cm. pr. promjera (II. grupa).
Sabiranje smole na posunoj plohi vršeno je svakog prvog u mjesecu
posebno za tanju i posebno za jaču grupu stabala, te je dalo slijedeće
rezultate:


Mjeseca
Sabrano sm"Ie
za 1. grupu
pr./st.
grama
svega
kg
Za II. grupu
pr./st.
grama
svega
kg
Sveukupno
po St.
grama
svega
kg
aprila 60 30 80 4-0 70 70
maja 108 5-4 144 7-2 126 12-6
juna 168 8-4 238 119 203 203
jula 136 68 200 10´0 168 -
augusta 138 6-9 232 11-6 185 16-8
septembra 66 3-3 101 5 05 83-5 18-5
Ukupno 676 338 995 49 75 835-5
8-35
83-55


K tome se ima pribrojiti izvjesna količina strušca, koji je sabiran 1. jula
i 2. oktobra i to: 3.50 kg za I. i 5.0 kg za II grupu = 8.5 kg.


Upoređujući postignute rezultate u Korneriji u količini od 1.095 kg
prosječno po stablu jače grupe II. sa prinosima postignutim u Francuskoj
od najmanje 1.5 kg po stablu odnosno u Austriji od 2.5—2.8 kg po
stablu prosječno, ovi veći rezultati imaju se pripisati u Austriji dubljem
zarezivanju (1.5—2 cm) i većoj širini bjelenice (15 cm), u Francuskoj
mnogo povoljnijoj klimi i trajanju sezone od 8 mjeseci, dok se u Korneriji
smolarilo samo 6 mjeseci (300 m nadmorske visine) i pod lošim klimatskim
okolnostima, na crnom boru. Osim toga se u Francuskoj smolari
primorski bor uglavnom sa posebnim fiziološkim i anatomskim osebinama.
Prosječni prinosi smolarenja u Francuskoj od 400—500 kg po
hektaru odnosno 1.5—3.0 kg po stablu registriraju se u sastojinama,
koje su naročito za smolarenje bile uzgajane — kao glavu vrst prihoda
onih šuma — i svojevremeno proređivane ostavljajući kao glavnu sastojinu
200—250 stabala široko razvijene krošnje. Isti prinos po ha dalo
bi 370—460 stabala, računajući po stablu 1.1 kg prosječno i u Istri, međutim
u Korneriji bilo je prema izmjeri tadanjeg šumarskog upravitelja
u Motovunu ing. Sprynara 734 do 820 borovih stabala po hektaru.


Oprečnost pogleda smolara, koji sa manjeg broja stabala bolje razvijenih
iskorišćava više smole i uzgajivača, koji u gustom sklopu sasto