DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 27 <-- 27 --> PDF |
jine nazire bolju zaštitu tla i brže stvaranje humusa, dovodi često do nesuglasica. Međutim valjano gospodarenje borovim sastojinama na temelju pravilno razrađenih uređajnih osnova može da uskladi oba gledišta time, što će u postepenom prorjeđivanju sigurno povećati proizvodnju drvne mase i doprinos smole, a da ujedno time ne dovede u pitanje sigurnu zaštitu tla i progresivno stvaranje humusnog zemljišta. Treba imati na umu, da se jedino ranim i češćim proredama i otvaranjem sastojine omogućuje veći priliv svijetla i topline, a time stvaraju i povoljni uslovi za razvoj i opstanak mikroorganizama — stvaralaca humusa. Smola je crnog bora proizvedena u Korneriji, prema nalazu prof. Palazzo, fluidna i bogatija terpentinskim uljem od one primorskog bora. jer manje hlapi i sporije oksidira; smola crnog bora još i pod kraj sezone bolje teče od smole primorskog bora. Naprotiv, smola primorskog bora s proljeća je navodno bolja od one sabrane preko ljeta, makar pri toplijem vremenu lakše curi, ali pri jakoj temperaturi s druge strane mnogo isparava i brže inkrustira, a osim toga ima da prođe sve dalji put do lončića, približavajući se kraju sezone i biva sve siromašnija na eteričnom ulju, tom najvrednijem sastojku smole. Da bi se to spriječilo, preporučilo se premještanje lončića polovinom sezone, ali ekonomičnost ove mjere treba da utvrdi točna kalkulacija. Sadržaj eteričnog ulja stalno je opadao tokom sezone: u IV. mj. 21.8%, u V. mj. 21.6%, u VI. mj. 21.2%, dok je pri premještenom lončiću ostao nepromijenjen na 21% permanentno do konca sezone. Dok je borova smola u Francuskoj sadržavala 18% terp. ulja, 70% kolofona, 10% vode i 2% nečistoća, smola proizvedena u Korneriji imala je 21% terp. ulja, 75% kolofona i 4% nečistoća i vode. Smola alepskog bora, koji po površini zauzima prvo mjesto u našim primorskim krajevima, sadrži još više terpentin. ulja (prosječno 23.4%). Obzirom na brži rast, češći i obilniji urod sjemena, lakše prirodno pomlađivanje, a nadasve obilniji prinos smole (šumarija Pula postigla je 3.150 kg smole po stablu i sezoni) i sposobnost upotrebe balzama u histološkim i bakteriološkim laboratorijima mjesto uvaženog kanadskog balzama (Dr. Varićak; Glasnik Hrv. prirodoslovnog društva, Zagreb, 1947.), umjesno bi bilo što više propagirati alepski bor u svim obalnim zonama. Drugo pokusno smolarenje vršilo je za vrijeme okupacije poduzeće »Istok« u šumskom kompleksu »Topolje« i »Borje« šumarije Sv. IvanŽabno KNO Križevci Šumarskog gospodarstva Bjelovar. Broj borovih stabala, koje su se u šumi »Topolje« smolarili »na mrtvo« iznosio je 335 sa 1.647 bjelenica, a onih u šumi »Borje« zarezivanih »na živo« 7.785 stabala sa 9.664 bjelenice. Prinosi i troškovi smolarenja bili su slijedeći: Ukupno Terp. Balzama Strušca Kolofona Godina smole ulja Troškovi kilograma 2 258.1R6-—Kn 1941—1945 20.812 3.996 24.808 2.893 19.168 116.436 -IMn |