DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 3     <-- 3 -->        PDF

man MW®»xgam


v „ . RI.OVA0


SUMARSt! LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE
GODIŠTE 77 NOVEMBAR GODINA 1953


PROCES POMLAĐIVANJA JELE I BUKVE
U HRVATSKIM PRAŠUMAMA


J. Šafar, Zagreb
O
O
d svih gospodarskih šuma tipična preborna šuma jele-bukve po obliku
i sastavu najbliža je prašumi. Stoga proučavanje stanja i razvitka
prašume mnogo može pomoći da se bolje objasne izvjesne pojave u prebornim
šumama i da se utvrde izvjesne biološke pravilnosti i zakonitosti
ili bar učvrste dosadašnje spoznaje o njenoj dinamici. Naročito je to važno
u slučajevima, kad se za izvjesne procese ne može dovoljno sigurno prosuditi,
jesu li nastali više pod indirektnim utjecajima gospodarskih faktora
šumske proizvodnje ili su pretežno uvjetovani prirodnim faktorima.
Ta razmatranja kao i neke pojave, opažane u bosanskim prašumama
i u hrvatskim prebornim šumama (9), bili su poticaj, da se komparativno
na temu prašuma-preborna šuma donekle razjasni problem nedovoljnog
podmlađivanja jele u mnogima našim prebornim šumama.


Taj problem nije nov niti je ograničen samo na republiku Hrvatsku.
On se pojavljuje na području čitave naše države i u prebornim i u jednodobnim
šumama jele-bukve. Na taj problem ukazuju i mnogi inozemni
stručnjaci Srednje Evrope. U vezi s time je često i problem invazije bukve
u području šuma jele i smreke. Prema tome ovaj problem nije samo biološki
nego on sadrži i vrlo važno gospodarsko značenje. Napose u našoj
državi, gdje je omjer četinjača prema listačama s ekonomskog gledišta
razmjerno nepovoljan, navedeni kompleksan problem sačinjava jedan od
najvažnijih zadataka i operative i nauke. Zato je potrebno, da se sa što
više strana analizira i osvijetli u svrhu što pravilnijeg rješenja.


Historijski profil


Gospodarske šume u Jugoslaviji nisu toliko iskvarene osnivanjem
monokultura i unošenjem alohtonih vrsta drveća kao mnoge šume Srednje
Evrope. No ipak one su znatno degradirane eksploatacionim sječama,
smjesa po vrstama drveća se mnogo izmijenila, pa gdjekad nastaje pitanje:
kakav bi prirodan sastav po vrstama drveća te šume imale, da u
njima nisu bile vršene neracionalne sječe. Vrlo často se to pitanje nameće,
kad se proces prirodnog pošumljavanja dovoljno ili nikako ne razvija u
smjeru, kojim bi se što bolje namirivale gospodarska potreba na odleđenim
vrstama drveća u budućnosti.


Takvo pitanje nerijetko iskrsava pri prirodnoj cbnovi naših prebornih
šuma. Ono će se kasnije, u vezi s intenziviranjem uzgojnih radova, sve


441