DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Iz gornjeg proizlazi, da šumska gospodarstva u obalnim zonama
republike proizvode 2/3 ukupnog prihoda smole i to: š. G. Viševica 1/5,
Š. G. Dalmacija 1/2 od prilike od sveukupne proizvodnje. Stoga, da bismo
prikazali što vjernije razvoj iskorišćavanja smole na području ovih šum.
gospodarstava, donosimo i odnosne taksacione podatke:


šumsko
gospodarstvo
Površina
ha
Drvna
masa prirast
kubik a
po ha
E t a t sječ a
glavni proredni svega
m3
Rijeka Drž.
Priv.
3.542
900
279.000
20.000
2.800
700
0-8
0-8
4.900 3.800 8.700
Dalmacija Drž.
Priv.
13.006
1,3.611
626.000
735.000
33-800
38.100
2-6
2-8
7 550
8.200
10.500
13.500
18.050
21.700
U

Kako se može razabrati iz prednjeg pregleda, borove šume našeg
Primorja zauzimaju površinu od 31.059 ha sa doduše neznatnom masom
od 53.55 m3 po ha prosječno, prirastom od 2.43 m3/ha i etatom od 48.450
rrr. Međutim, intenzivno pošumljavanje od Oslobođenja ovamo, kako
sadnjom tako i sjetvom, ograničenje paše reducirajući znatni broj koza,
te prirodna regeneracija šuma alepskog bora (naročito gust podmladak
pojavio se na površinama postradalim od požara za vrijeme prošlog rata
duž cijele obale našeg južnog Primorja i otočja), napokon i privatna
inicijativa, koja gleda danas šumu kao izvor bogatstva, povećavaju areale
borovih šuma s dana u dan. Ta utješljiva pojava jasno se ocrtava na
čitavom obalnom pojasu od Kotora do Trsta, a naj upadni je na potezu
Podgo^-Makarska-Baška voda, valjda z razloga, što je šumarski referent
KNO-a Makarska ostao permanetno za punih 15 godina na svom
položaju, jedinstven slučaj u šumarskoj praksi Hrvatske posljednjih
decenija!


Razmatrajući razvoj iskorišćenja smole na području Šum. gospodarstva
Viševice od 1947. vidimo, da se broj zarezanih bjelenica kretao:
1947. 11.820, 1948. 14.100, 1949. 17.300, 1950. 33.500 i u prošloj godini


40.082. U godini 1950. proizvedeno je sa 6 radilišta svega 23.969 kg smole
ili 0.71 kg po bjelenici, uz prosječnu cijenu od 60 dinara kg. Radi slabog
razumijevanja lokalnog radništva, nažalost, moralo se radilište u Senjskoj
di"azi. gdje je smolareno preko 10.000 stabala, biti napušteno, jer
su proizvodni troškovi po kg bili skoro 3 puta veći nego na drugom radilištu
(Kremenjak). Obzirom na znatne površine borovih šuma u senjskom
kotaru neophodno je potrebno iz uzgojnih i ekonomskih obzira, da
se obnovi iskorišćenje borove smole u većim razmjerama, jer bi se time
omogućila stalna zarada i onako dosta oskudnog žiteljstva. Proizvodnja
smole prošle godine iznosila je 39.139 kg ili 0.976 kg po stablu sa 13 radilišta
u vrijednosti od 7,2 milijuna dinara.
šumsko gospodarstvo Dalmacija u Splitu povećalo je posljednjih godina
znatno proizvodnju smole. U godini 1937. smolarenjem se započelo