DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Nacionalni park »Opeka—Vinica« kraj Varaždina
Foto: ing. Radomir


stavlja značajni objekt, kao aklimatizacijski vrt za ekzote i kao sjemenska stanica za
šumske i parkovne ekzote, te da u njemu posjetilac na mahove ima dojam, da se nalazi
u šumama Kavkaza, pa da tada zalazi u šume Japana. Po svojoj ljepoti i florističkoj
vrijednosti, da se može takmičiti s mnogim poznatim inozemnim parkovima.>
(Vidi slike.) Park Opeka može dobro da posluži šumarskim i hortilcultiirnim stručnjacima
u naučne i pedagoške svrhe; privrednicima u sjemenskim plantažama da osigura
«živuči magazin sjemena» po najnovijim tekovinama šumske genetike; a ljubiteljima
prirode da pruži ugodna iznenađenja u krasnim perspektivama našeg zelenog
bogatstva. Rr


DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Ing. Hajrudin Bujukalić:


JEDAN PRILOG ŠUMARSKOJ BIBLIOGRAFIJI (1945—1953)


Poseban prilog »Narodnog šumara« — Sarajevo


Naša šumarska bibliografija, koju je 1947. god. izdala Šumarska sekcija Društva
inženjera i tehničara NR Hrvatske, a sav golemi rad oko njezina sastavljanja obavio
je prof. ing. A. Kauders, odnosila se na čitavo jedno stoljeće, t. j . od 1846. do 1946.
Uza svu solidnost obrade ta je zbirka u predgovoru označena kao «Prilog šumarskoj
bibliografiji«, jer ipak »ovim radom nije potpun o iscrpljena šumarska bibliografija,
odnosno bibliografski rad domaćih i stranih stručnjaka o našem šumarstvu i šumama.«




ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Razumije se samo sobom, da je bilo potrebno taj rad prof. Kaudersa nastaviti
i kompletirati novom stručnom literaturom poslije Oslobođenja. Taj je rad potaklo
Šumarsko društvo B i H i povjerilo ga ing. H. Bujukaliću, koji je obavio velik dio to
zadatka. Za razliku od prve, ova bibliografija donosi samo podatke iz područja na
domaće šumarske literature, ali je autor uvrstio i cijene knjiga i brošura, gdjegod
mogao doći do tih podataka, što svakako ima praktičnu važnost. Osim toga uzgr´
napominjemo, da su izostavljeni neki radovi naših stručnjaka, što je i shvatljivo, kad
se uzme u obzir brzina, kojom je zadatak trebalo izvršiti.


Brošurica (22 strane) korisno će poslužiti svim naučnim radnicima i praktičarima
naše struke. Nadamo se pouzdano, da će nas o desetgodišnjici našeg Oslobođenja
drug Bujukalić obradovati novim upotpunjenim izdanjem šumarske bibliografije, koja
će biti pandan one prof. Kaudersa. S tim bi poslom trebalo odma h počet i i angažirati
naše stručnjake (naročito zato, da se ne bi mimoišla strana stručna literatura


o našim
prilikama u šumarstvu). Samo takav kolektiva n ra d imao bi uspjeha.
Đ. K.
P.
Novak:
KORNJAŠI JADRANSKOG PRIMORJA
Među izdanjima Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za 1952. godinu
objavljena je i knjiga Petra Novaka, entomologa iz Splita, »Ko rnjaši Jadransko
g Primorja. « Ovo djelo značajan je prilog upoznavanja jednog dijela faune,


t. j . koleoptera na području Dalmacije i otoka, a u manjoj mjeri i nekih susjednih
krajeva (Velebita, susjedne Bosne i Hercegovine i dr.). Najbolje je istražena, kako
kaže sam autor u uvodu ovog djela, srednja Dalmacija i veći otoci počam od Cresa
na Jug. Ova je knjiga u prvom redu rezultat dugogodišnjeg rada na istraživanju i
sakupljanju kornjasa, a zatim na njihovom uzgoju na raznolikom poljoprivrednom,
šumskom i drugom bilju po autora knjige.
Knjiga je zapravo popis kornjasa (3.500 vrsta, odnosno 4250 vrsta i suvrsta)
na označenom dijelu kraškog područja i kao takav može vrlo dobro poslužiti i za
praktičke potrebe poljoprivrede i šumarstva. To više, što je materijal svrstan u tri
popisa: popis ustanovljenih kornjasa, popis biljaka — drveća, na kojima su kornjaši
pronađeni i na kojima su uzgojeni, te popis nalazišta insekata. Sastavni je dio i
alfabetski indeks registriranih kornjasa, kao i popis literature (s 156 radova ili knjiga).


O svakom navedenom kornjašu unijeti su podaci, gdje je, kada i koliko puta
pronađen. Prema tome za mnogog od navedenih kornjasa može se iz ovog popisa
utvrditi i njegovo rasprostranjenje, odnosno učestalost. Kod pojedinih se, osim ovih
takorekuć suhoparnih podataka, nalaze i neki značajni odnosno osebujniji podaci.
Tako na pr. za kornjasa Anoxia matutinaliss. curzolensis Muli, koji se javlja
u vinogradima u VI. mj., između ostalog navedeno je i slijedeće: »Leti na večer po
vinogradima u posljednjem sumraku ,i to baš točno između 20.45 i 20.55 sati. Ni prije
ni kasnije ne može se opaziti ni jedan primjerak, dakle taj kukac leti svega deset
časaka.« Ili za B u p r e s t i s c u p r e s s i Cast., tog dosta opasnog štetnika čempresa,
a i cedra i koji je rasprostranjen na cijelom kvarnersko-dalmatinskom dijelu
kraškog područja, autor navodi i ovo: »U većem broju nađen na deblu u podnevnim
satima i uzgojen u drvu Cupressus sempervirens, Thuja orientalis, Juniperus macrocarpa,
Cedrus deodara.« Zanimljiv je nalaz Ips typographus-aL.: »Cincar 30.


V. 1930. na Fagus silvatica, na 1600 m visine, gdje ima samo bukava, nu nikakvih
vrsti četinjača, na kojima inače živi taj kukac. Kako na istoj planina, na visini od
2000 m ima klekovine (Pinus mughus), to je po svoj prilici taj kukac doletio s klekovine
na bukvu.« I t. d., i t. d.
Ova će knjiga .svakako moći poslužiti i na poslovima zaštite šuma i drveća na
naprijed navedenom dijelu kraškog područja, te bi stoga trebala biti sastavni dio
knjižice svake šumarije.


Ing. O. Piškorić


484