DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 46 <-- 46 --> PDF |
/ r E. B i a g i n i: Radunate di caccia grossa Braccate al cinghiale in Maremma e in Sardegna — Skupni lov na divlje svinje u Mar em Hi u Sfflrdini j i. ´ m P. G. Bujatti : Pastorizia transumante e pastorizia stanziale nelle montagne appenniniche — Prolazni izgon stoke i stalno pašarenje na a Jfife ninskim planinama. *** F. Scalambretti: Le fontane di Camaldoli — Izvor-česme u Camandoli. \ E. Allegri: Piante rampicanti delle montagne — Planinske povijuše. Jedina tipična planinska povijuša je prekrasna pavit (Clematis alpina) koja raste na planinama preko 1000 m n/m. roda Ranunculaceae. Postoje 150 do 200 vrsta odomaćenih povijuša u umjerenim zonama sjev. hemisfere (Fagetum-Picetum), a u baščama se odgaja Clematis montana porijeklom sa Himalaje raznobojnog cvata. G. N.: Uccelli da proteggere: la nocciolaia — lještarka, ptica koja treb a zaštite . Navode se mjere potrebne za zaštitu ove vrsti ptica iz Fam. Corvic1" --Gen. Nucifraga: Nucifraga caryocalactes. Aktuelni problemi: Najnovije studije šumskih područja Italije. La fešta degli alberi 1952 — Slava šumskog dana u Rimu, kojoj su prisustvovali 13.000 omladinaca, i podjela nagrada 1952. Vijesti iz prakse: — Praktični podaci o proizvodnji kestenovih panjača na padinama brda Moscova. Izvozne planinske ceste manjeg značaja. Šumarske prilike u inostranstvu: Kongres FAO na bli žnje m istok u od 13—20. XII. 1952. Razvoj pošumljavanja u Islandu. Bibliografski pregled. — Prodaja drveta na panju i drvnih proizvoda na dražbi. Cijene glavnih šumskih proizvoda postavno autostrada. Broj 2. L. S u s m e 1: Capacita produttiva delle specie legnose — Proizvod na sposobnost raznih vrsti drveća. Polazeći sa odnosa težine suhog i volumena svježeg drveta kao indeksa proizvodnosti vrsti pisac upoređuje tri jednodobne čiste sastojine smrče, topole i eukaliptusa, odnosnom ophodnjom od 150, 15 i 12 godina te navodi omier prosiečnoj? prirasta volumena od 1 : 2.9 : 3.6, a omjer prirasta suhe tvari od 1 : 2.8 : 5. Za vrijeme ophodnje od 150 godina prve vrsti sječa zrele topolove šume vrši se 10, a eukaliptusa 12.5 puta tako da se u istom vremenskom periodu proizvede kod prve vrsti drveta 4.000, kod druge 11.000, a kod treće 19.000 metričkih centi suhe tvari. Dok se u smrčevim sastojinama do 20—25 godine-kad počinju obično prve prorede-ne iskorišćuje uopće drvo, u topolicima i eukaliptusovim šumama za to vrijeme su već svršena.ili skoro da se završe dva proizvodna ciklusa i sasječeno je toliko drveta koliko smrčeva šuma može dati istom kroz sto godina. A. Sanmarchi: La previsione del tempo in montagna — Prognoza vremen a n a planini . Po pregledu historijskog razvitka meteoroloških nauka u pogledu prognoze vremena pisac ukratko navada metode dosad primienjivane i naglašuje da pažljivo posmatranie fenomena uz stoljetna praktična upustva mogu katkada bolje poslužiti od znanstvenih metoda. R. Morandini: II pino uncinato nei rimboschimenti — Pošumljavanje planinskim borom. P. Gatteschi: Una moria di piantine di Eucalyptus in vivaio — Propadanje sadnica eukaliptusa u rasadniku, uslijed zaraze gljive Botrytis cinerea. T?. Fozzer: De vulpe — O lisici. Razno: Slike jednog šumara. Iz nrakse: Christenov hipsometar. Br. 3. C. Pili a: Alcune considerazioni sull´ alluvione — Neka razmatranj a o poplavama . Preglednim prikazom brošura F. Fabiani-a o ogromnim poplavama 1951. god. a naročito onim u dolini Pada ispituje pisac prirodne faktore, kori |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 47 <-- 47 --> PDF |
su doveli do* tako* strašnih katastrofa, te naročito ističe djelatnost čovjeka uslijed prek<7mjeVne|3^ieče*drveta, napasivanja prekobrojne stoke, slabe zaštite poljoprivrednog zemljišta, izgradnje ustava u vodotocima i t. d. Utvrđuje potrebu da se pri uređenju hiđrografskih bazena imaju uskladiti pogledi hidrologa, poljoprivrednika i šumara na osnovu rezultata naučnih istraživanja. **ptii A. B i r a g h i: Notizie sul mal dell´ inchiostro del castagno — Izvještaj o »tintanoj bolesti« kestena. Bolest kestena prouzrokovana zarazom gljive Phytophtora cambivora i Ph. cinnamoni, te potencirana napadom Armillaria mellea ima svoj začetak na korjenu. Pretpostavlja se da svi faktori, koji nepovoljno utječu na stanje korjena, (kao višegodišnje suše) mogu imati presudnog upliva na tok ove bolesti. E. Giordano : Protezione dei rimboschimenti contro le valanghe — Obran a pošumljenih površina proti štete od lavina. S. O i e n i: II frassino da manna in Sicilia — Iskorišćavanje mane s jasen a na Siciliji . Navađajući vrste jasena prikladne za ovu privrednu granu (Fraxinus ornus, F. oxyphylla, F. excelsior) i tabelarni pregled jasenovih sastojina u pokrajini Cefalu i Palermo pisac iznosi pojedinosti o ekologiji, načinu uzgoja, tehnici iskorišćavanja, proizvodnje i trgovine mane u Siciliji, te upotrebu drveta i kore u razne svrhe. D. Cosma : Lo studio preliminare delle aree boscate su aerofotogrammi attenuati — Prethodni studij šumskih sastojina na temelju aerofotosnimaka uvećanih na 1 : 5000 za šumarske svrhe. Razno: Spomenstablo Liriodendron tulipifera, 80 g. staro, 27 m visoko, na Piavi- Belluno. Medonosno drveće. A. P a v a r i: Una nuova varieta di pino loricato — Nova varijacija munik e (Pinus Heldreichii). Br. 4: G. D o r i g u z z i-G. B. Moscardi: Dimensionaniento delle briglie in muratura — Dimenzije zidanih pregrada: Prikazuje metode za proračunavanje naplava bujičnog sliva, veličine korita i dimenzija zidanih pregrada sa tabelarnim kalkulacijama za 135 građevina raznog profila i visina od 2—4 m i način primjene ostalog materijala za što bolju konsolidaciju građevinskih radova. M. Greco : Coste e convenienza economica della construzione della briglia in terra — Trošak i ekonomičnost izgradnje zemljanih pregrada. Ističe se tehničko i ekonomično preimućstvo pregrada podignutih od nabijene zemlje u upoređenju s onim građenim u suhozidu, u krečnom ili cementnom mortu i prikazuje vezivanje terena na stranama pilotiranjem, pleterima i zašumljavanjem. U. Bagnaresi: I castagni giapponesi — Japanski kesten sa područja Aiello C a 1 a b r o-C o s e n z a. Unašanjem kineskog kestena (Castanea mollissima) veoma otpornog proti »tintane bolesti i raka na kori« smanjuje se važnost uzgoja japanskog kestena (Castanea crenata), Upoređuiu se rezultati pokusnih plantaža ovih ekzota u raznim područjima Italije (Cosenza-Vallombrosa-Firenze-Mologno- Lucca). D. Na r dini : I dintorni di Firenze e la legislazione forestale de´ 500. — Okolina Firence i šumsko zakonodavstvo iz god. 500. Aktuelni problemi: Važnost cesta i skloništa u južnom Appenninu. — Ljepota talijanskih planina kao izvor blagostanja. — Potrebna je uporna borba proti degeneracije i nestajanja divljači. — šumarstvo u inostranstvu: Belgija: Prvi prikaz mehanizacije šumskih radova. USA: Visinske varijacije bora Pinus ponder os a. URRSS: Pošumljavanje stepe. Najveća knjižnica poljoprivrede i šumarstva u Evropi, FAO u Rimu (250.000svezak a). Br. 5: C. Pilla : I rimboschimenti litoranei nella Campania — P o š u m 1 j avani a obal a Kampanje . Metode primjenjene pri pošumljavanju sveukupne površine od 2.300 ha živog pijeska obalne zone Kampanje i postignuti rezultati izvr 487 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 48 <-- 48 --> PDF |
šenih radova na 1.200 ha. Postavljanje vjetrobranih plotova, sadnja´biljafta «Psaoima arenaria, Atriplex Halimus Tamarix gallica. Acacia Cyanophylla, A., longifolia, A. signa. Sjetva primorskog bora i pinjola u brazdama i na hrpama, sadnja topolovih hibrida na boljem staništu u pozadini i stvaranje dvoetažnih mješovitih sastojina od nadstojne borove šume i podstojnih elemenata makije pretežno česvine. %] G. Giordano : Come rendere piu razionali le utilizzacioni dei pioppeti Kako da se dođe do što racionalnijeg iskorišćavanja topolovi h sastojina . Referat iznesen na savjetovanju Nacionalne komisije za topolu održanom mjeseca aprila 1953. u Rimu o postignutim uspjesima na temelju najnovijih istraživanja o primjeni najmodernijih sredstava mehanizacije za što racionalnije i ekonomičnije iskorišćavanje topolika. O. Bortoluzii : I pascoli montani neil´economia delle regioni Trentino Alto Adige — Značaj planinskih pašnjaka za ekonomiju predjela T r e n t i n o-G o r n j a A d i d ž a. Na temelju sadanjeg stanja planinskih pašnjaka područja Trentino-Alto Adige (50%> agrarno-šumske površine je pod šumom, 27% pod stalnim pašnjacima i 23% pod drugom vrsti obrade) navađaju se sredstva i mjere za povećanje proizvodne sposobnosti kao i za bolju organizaciju ispaša. B. Voce : Sistemazione idraulico-forestale dei bacini montani Oreto e Passo di Rigano in provincia di Palermo — Hidrauličko-šumsko uređenje brdskih slivova Oreto i Passo u pokrajini Palermo. G. Piccarolo : Meccanizzazione della lotta antiparassitaria nella pioppicoltura — Mehanizacija borbe proti parazita pri uzgoju topola. Ističe se važnost primjena mehanizacije u borbi proti insekata. Br. 6: G. Giordano : Collaborazione internazionale per il pioppo-Possibilita di nuovi indirizzi nella pioppicoltura — Internacionalna saradnja za topolu — mogućnost novih pothvata pri uzgoju topole. G. Laure : I boschi siciliani nella preistoria, nela storia, nell´attualita — Šume Sicilije u prošlosti i sadašnjosti. Pisac iznosi geološke prilike i promjene tokom vremena u šumskim sastojinama Sicilije i konstatira štetno djelovanje čovjeka, koje je prouzrokovale stvarno užasne posljedice obzirom na fizičke, hidrauličke, ekonomske i socijalne prilike ovog otoka. E. Corona : La Val Noana-Osservazioni botaniche e forestall — Botanič ka i šumska razmatranja o dolini Noana. Po nabrajanju fizikalnih, klimatskih i geoloških uslova ove tipične doline dolomitskih alpi venecijanske provincije pisac iznosi rezultate izvršenih florističkih i fitosocioloških istraživanja u raznim vegetacionim zonama ove doline. N. Andreola : Lacune da colmare per l´attuazione di una legge provvidenziale — Praznine koje treba popuniti za izvršenje zakona o unapređenju planinskih krajeva. S. Bernardi: La fešta della montagna — Slava na plani ni. — Ova svečanost održana je 12. jula na brdu Grappa za sjevernu, na brdu Subasio za centralnu i na brdu Castel del Monte za južnu Italiju, uz sudjelovanje upravnih vlasti, gradskog i seoskog stanovništva, ne da bi se veličale ljepote planina ili proveo jedar dan u razonodi, već da se svrati pozornost nacije na probleme gorštaka — probleme tehničke, ekonomske i političke. Tehnički problemi odnose se na uređenje bujica, pošumljavanje golih padina, usavršavanju saobraćajne mreže, ekonomski u povećanju proizvodnosti krmne baze, navodnavanju, fertirigaciji, oplemenjivanju flore i selekcije stoke, izgradnji prikladnih i racionalnih staja, mljekara i zdravih nastambi, stručnoj izobrazbi brđana, socijalnom osiguranju i t. d. Br. 7: A. P a va r i: La PAO promove un grande studio mondiale sull´eucalipto — Organizacija FAO promiče obimne svjetske studije o euka1 i p t u. Pisac se osvrće na usavršavanje obimnih istraživanja o eukaliptu, koje predvodi organizacija FAO uz međunarodnu saradnju, kako bi ss bolje upoznala biologija, prirast, prirodno pomlađivanje, sadnja, zaštita i iskorišćavanje ove vrsti drveta. Praktične primjene dosadanjih dostignuća očituju se u kulturama u području Arborca 488 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 49 <-- 49 --> PDF |
i Agro pontino kao :if još obimnijih na inicijativu Snia Viscona na jonskim obalama, u Tavoliere Pulje i n;i .. . G. V i I g LJITI i: Transformazione fondiaria e conduzione agraria in Lucania — PI e, ohjJpli ZEPJ zemljišta i unapređenje poljoprivrede u Lukan i j ijpTsac je izveo znatne radove na melioraciji zemljišta na svom posjedu u pla- Ujniipia Apenina — Lukaniji — pokrajine Potenca i iznosi postigle uspjehe na melio" raciji pašnjaka, sistematizaciji zemljišta i unapređenju poljoprivrede. M. Ticchiorii: Statistiche forestall — O šumskoj statistici. L. Endrizzi : La coltivazione del grano saraceno in Alto Adige — Uzgajanje heljde u Gornjoj Adidži (Fagopyrum esculentum). P. Alemagna: I funghi velenosi mortali — Otrovne gljive (Amanita phalloides, A. Verna i A. virosa) uzrokom su mnogih smrtnih slučajeva, jer se u početnom stadiju razvitka vrlo sliče jestivoj gljivi A. caesarea. E. Parente : La legge forestale e le Camere di Commercio, Industria e Agricoltura — Zakon o šumama i Trgovačke, poljoprivredne i industrijske komore. N Eigoni : II rimboschimento »Turbiglio« di Roccabruna — Pošumlja v a n j e »Turbiglio « općine Roccabruna arišem, smrčom, crnim i običnim borom, te jelom na hrpe i u terasama. Aktuelni problemi: Maslina kao šumska biljka. U hidrauličko-šum skom uređenju podbrežnih predjela sadi se u posljednje vrijeme na veliko i maslina, a također rogač i bajam. Pr. 8: A. Trotter : La fisionomia degli alberi e la plasticita del faggio — Fizionomija stabala i plastičnost bukve. Poslije nekoliko općenitih navoda o fizionomiji i rastu stabala pisac raspravlja o različitim oblicima bukve kad raste na osami ili u sastojini naročito onih na južnom dijelu Apenina, te svodi kao mogući uzrok ovoj variabilnosti plastičnost bukovine udružena s izvjesnom genetskom predispozicijom. G. Piccarolo : Pioppicoltura estensiva e pioppicoltura intensiva — Eksten zivno i intenzivno uzgajanje topola. U izvatku referata podnesenog na VII. zasjedanju internacionalne komisije za topolu u Njemačkoj pisac uspoređuje intenzivan uzgoj topole industrijskog i poljoprivrednog karaktera sa ekstenzivnim — šumarskim uzgojem i podvlači visoke prinose prvog načina uzgoja. Podaci četiri pokusne plohe topole u gustom, ne prorjeđenom, prorjeđenom nor malnom topoliku iz obične smjese od odabranih clona: m:i/ha: Preobražaj zemljišta i unapređenje poljoprivrede. — Smisao za smjer i orijentaciju na planini. — Primjer potpune melioracije bazena Tumarrano. Br. 9: L. Susmel : Vicende di una picea. Insegnamenti selvicolturali — Pro mjen e u život u smrče . Uputstva za uzgajača šuma. Prema analizi godišnjih kolutova na presjeku smrče stare 250 godina, pisac izvađa interesantna uzgojna načela o životnom prostoru smrče u raznim fazama razvitka, među kojima je rast prvih 20 godina od presudne važnosti. Ne treba brkati potrebe svijetla od zahtjeva prema tlu, jer dok smrča može bez uštrba da podnosi veoma različite uslove svijetla, ona naprotiv zahtjeva za svaki period svog razvitka i odgovarajuću izdašnost i vlagu tla. Istražujući posljedice uzgojnih mjera i iskorišćavanja na pravilnost prirasta i kvalitetu drveta, dolazi do zaključka, da je u smrčevim sastojinama prebornog karaktera potrebno podržavati umjereni sklop jednoličan po vremenu i prostoru time, što će se na boljim staništima prorede vršiti svake 8—10 godine, a na slabijim svake 12—15 godine, a drvo iskorišteno na kraju tog perioda ne bi smjelo prelaziti 20—22% sveukupne stojeće drvne gromade. E. Parente : L´attivita di rimboschimento nella provincia di Grosseto — Aktivnost pošumljavanja u pokrajini Grosseto. G. Alibrandi : Opere idrauliche e forestall nella sistemazione dei bacini montani — Hidraulički i šumski radovi za uređenje brdskih slivova . Navađaju se pozitivni rezultati postignuti u uređenju bujica i vezivanju sjelina i jaruga odvodnjavanjem, pleterima i sadnjom odgovarajućeg bilja. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 50 <-- 50 --> PDF |
r dopola 10 X 3-5 m. Topola 3 X 3 m, Topola 3 X 3 m. ic^roredena cl. 154 cl. 154 obWtjp^K clone neproređena proreiena 6 g. smjesa " W21< sječa poslije 11. j sječa 11. g. sječa 11. go Drvo za Ijuštenje 11.951 22 850 92.683 118.280 Pilansko drvo 47.971 60.932 103.680 132.320 Celulozno drvo 14".246 142 548 76.425 97 560 Svega tehn. drvo 205.168 226.330 272.788 343.160 Indeks 1 1-33 1-70 Broj posječenih stabala 1.110 pr. 834 kon. 276 285 285 Pojedinačni volum m3 0 1847 pr. 0-088 kon. 05511 0 9574 1-2218 Prosi. god. prirast ms 18.65 20 58 24-55 31-65 U novcu po hektaru 158.938 196.939 272.748 348.100 Vi jediničnu cijenu od 15.000-— za drvo za Ijuštenje, 10 000´— za pilansko drvo i 7.500— lit po m3 za celulozno drvo C. Pil i a: I primi cinque anni del »Fonds Forestier National« — Prv o pet godište primjene »Šumskog narodnog fonda« u Francuskoj. V. M a s e 11 i: Le foreste demaniali in Liguria e la loro importanza nell´economia regionale del paese — Državne šume u Liguriji i njihova ekonomska važno s´t za onaj kraj. Iz prakse: Uzgoj i iskorišćavanje bukovih sastojina u pokrajini Avellino. Er. N. D. JAMES: AN EXPERIMENT IN FORESTRY, Oxford, 1951; 102 strane; 6 fotografija N. D. J a me sa poznamo već po njegovim ranijim djelima: To su »Working Plans for Estate Woodlands«, Oxford 1948. i »Notes on Estate F o r e s t r y», Oxford 1949. Recenziju prve i druge knjige donijeli smo u «Šumarskom Listu« od 1949. na str. 187—188 i na strani 426—428. Ovdje ćemo se ograničiti na najnoviju Jamesov u knjigu »Jedan eksperiment u šumarstvu«. To je ustvari historijat i vodič po najstarijem šumarskom pokušali š tu u Engleskoj. Royal Agricultural College u Cirencestr u osnovao je to pokušalište prije 50 godina. Pokušalište je osnovano u nastavne i eksperimentalne svrhe. Nalazi se tri milje daleko od Cirencestra . Cjelokupna površina pokušališta iznosi 10,5 aera, t. j . oko 4,2 hektara. Od te površine otpada 5,5 aera na zaštitne pojase i putove, a 5,0 aera (oko 2,0 ha) na pokusn e plohe . U svemu ima 10 pokusnih ploha. Površina svake plohe je polovica aera, t. j . 0´20 ha. Pokusne plohe imaju oblik pravokutnika sa stranicama 132 x I8V4 yards (120xl6´5 metara), a obilježene su brojevima od 1—10. Svaka je pokusna ploha razdijeljena na dva ili više dijelova, koji su obilježeni velikim |
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 51 <-- 51 --> PDF |
r\ . -. !o J e dio pokusnih ploha osnovan pred 50 godina na taj način, Veći j, da je jedan dio Parka?*rencester bio jskrčen, a na iskrčenoj su površini bile zasađene sadnice različitih vsflfa drveća i različitih starosti. Neke su plohe čiste, a druge su mješovite sastojjro. Na pojedinim se plohama nalaze ove vrste drveća: Listače Broj pokusne plohe Četinjače Broj pokusne plohe Alnus incana Fraxinus americana Fagus sylvatiea Betulus verrucosa Primus serotina Castanea sativa Ulmus americana Carpinus Betulus Tilia platyphyllos Tilia cordata Robinia Pseudacacia Acer platanoides Quercus Robur 6 F 6B 1A, IB, 4A 6B, 10A 5B 6D 6D 6E 10 C, 10 c 10 D. 6C 1 A 7B 4B 10B 10 D Sequoia sempervirens Thuya plicata Chamaecyparis Lawsoniana Chamaecyparis noothatensis Abies Nodmanniana Abies recurvata Abies concolor Abies grandis Larix eurolepsis Larix leptolepsis Pinus nigra var. calabrica Pinus sylvestris Picea asperata Picea abies j 2 A 4 A,8C 4 A, 4B 8A 9A, 6 A 9B 9B 7E 4A 9C 5 A 4B 6 A 5B , ,, 7D 10 A, 2C,3B 2D Quercus petraea 7A Picea sitchensis 3A Većina pokusnih ploha je osnovana 1903. i 1904. godine. Od toga vremena do danas provedene su na plohama kulturne radnje: č:šćenje, prorjeđivanie i kresanje postranih grana (pruning). Kako je točno vođ-ma evidencija o posječenim stablima, Royal Agricultural College u Cirencestru raspolaže vrijednim rezultatima sa svojih pokusnih ploha. Jame s je te rezultate sabrao i publicirao na zgodan i pregledan način. On je za svaku pokusnu plohu dao sistematsk i opis ovim redom: 1. vrsta drveća; 2. površina pokusne plohe; 3. onći opis; 4. svrh a i cil jpokusn e plohe ; 5. gustoća i metoda sadnje; 6. pokusi; 7. obrast; 8. prirast i gospodarenje do siječnja 1951. godine. Radi ilustracije donosimo ovdje samo podatke sa prvog dijela pokusne plohe 1 A (Sub-P!ot 1 A), ad 1) Acer platanoides i Fagus sylvatiea; ad 2) Površina — 0,25 aera; ad 3) Ploha je osnovana 1904. godine sadniom javorovih i bukovih biljaka u smjesi javor 0,33, bukva 0,66. Javorove sadnice bile su visoke 0,9—1,2 metra, a bukove 0,3 do 0,5 metra; ad 4) Cilj te plohe bio j e, da se ustanovi kako uspijevaiu mješovite bukove i javorove sastoiine, koje su podignute umietnim putem istodobnom sadnjom sadnica tih vrsta drveća; ad 5) Gustoća sadnie bila je 4.107 biljaka po aeru, t. j . oko 10.000 biliaka po hektaru. Posađeno je 686 bukovih i 343 javorovih sadnica; ad 6), 7) i 8) 1928. godine, t. j . 24 godine nakon sadnie pokazalo se, da javor mliječ brže raste od bukve i da je potiskuje. Godine 1935., 1946., 1948. i 1950. izvršena su čišćenja. Nakon 46 godina, t. j . 1950. omjer smjese vrsta drveća bio je potpuno obrnut nego u prvim godinama: 1904. 1949. 1950 Bukva 686 77 55 Javor mliječ 343 105 92 Javor mliječ je potisnuo bukvu i stvorio glavnu sastojinu, premda je bukva bila zasađena u dva puta većem procentu nego javor mliječ. 491 |