DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 49 <-- 49 --> PDF |
i Agro pontino kao :if još obimnijih na inicijativu Snia Viscona na jonskim obalama, u Tavoliere Pulje i n;i .. . G. V i I g LJITI i: Transformazione fondiaria e conduzione agraria in Lucania — PI e, ohjJpli ZEPJ zemljišta i unapređenje poljoprivrede u Lukan i j ijpTsac je izveo znatne radove na melioraciji zemljišta na svom posjedu u pla- Ujniipia Apenina — Lukaniji — pokrajine Potenca i iznosi postigle uspjehe na melio" raciji pašnjaka, sistematizaciji zemljišta i unapređenju poljoprivrede. M. Ticchiorii: Statistiche forestall — O šumskoj statistici. L. Endrizzi : La coltivazione del grano saraceno in Alto Adige — Uzgajanje heljde u Gornjoj Adidži (Fagopyrum esculentum). P. Alemagna: I funghi velenosi mortali — Otrovne gljive (Amanita phalloides, A. Verna i A. virosa) uzrokom su mnogih smrtnih slučajeva, jer se u početnom stadiju razvitka vrlo sliče jestivoj gljivi A. caesarea. E. Parente : La legge forestale e le Camere di Commercio, Industria e Agricoltura — Zakon o šumama i Trgovačke, poljoprivredne i industrijske komore. N Eigoni : II rimboschimento »Turbiglio« di Roccabruna — Pošumlja v a n j e »Turbiglio « općine Roccabruna arišem, smrčom, crnim i običnim borom, te jelom na hrpe i u terasama. Aktuelni problemi: Maslina kao šumska biljka. U hidrauličko-šum skom uređenju podbrežnih predjela sadi se u posljednje vrijeme na veliko i maslina, a također rogač i bajam. Pr. 8: A. Trotter : La fisionomia degli alberi e la plasticita del faggio — Fizionomija stabala i plastičnost bukve. Poslije nekoliko općenitih navoda o fizionomiji i rastu stabala pisac raspravlja o različitim oblicima bukve kad raste na osami ili u sastojini naročito onih na južnom dijelu Apenina, te svodi kao mogući uzrok ovoj variabilnosti plastičnost bukovine udružena s izvjesnom genetskom predispozicijom. G. Piccarolo : Pioppicoltura estensiva e pioppicoltura intensiva — Eksten zivno i intenzivno uzgajanje topola. U izvatku referata podnesenog na VII. zasjedanju internacionalne komisije za topolu u Njemačkoj pisac uspoređuje intenzivan uzgoj topole industrijskog i poljoprivrednog karaktera sa ekstenzivnim — šumarskim uzgojem i podvlači visoke prinose prvog načina uzgoja. Podaci četiri pokusne plohe topole u gustom, ne prorjeđenom, prorjeđenom nor malnom topoliku iz obične smjese od odabranih clona: m:i/ha: Preobražaj zemljišta i unapređenje poljoprivrede. — Smisao za smjer i orijentaciju na planini. — Primjer potpune melioracije bazena Tumarrano. Br. 9: L. Susmel : Vicende di una picea. Insegnamenti selvicolturali — Pro mjen e u život u smrče . Uputstva za uzgajača šuma. Prema analizi godišnjih kolutova na presjeku smrče stare 250 godina, pisac izvađa interesantna uzgojna načela o životnom prostoru smrče u raznim fazama razvitka, među kojima je rast prvih 20 godina od presudne važnosti. Ne treba brkati potrebe svijetla od zahtjeva prema tlu, jer dok smrča može bez uštrba da podnosi veoma različite uslove svijetla, ona naprotiv zahtjeva za svaki period svog razvitka i odgovarajuću izdašnost i vlagu tla. Istražujući posljedice uzgojnih mjera i iskorišćavanja na pravilnost prirasta i kvalitetu drveta, dolazi do zaključka, da je u smrčevim sastojinama prebornog karaktera potrebno podržavati umjereni sklop jednoličan po vremenu i prostoru time, što će se na boljim staništima prorede vršiti svake 8—10 godine, a na slabijim svake 12—15 godine, a drvo iskorišteno na kraju tog perioda ne bi smjelo prelaziti 20—22% sveukupne stojeće drvne gromade. E. Parente : L´attivita di rimboschimento nella provincia di Grosseto — Aktivnost pošumljavanja u pokrajini Grosseto. G. Alibrandi : Opere idrauliche e forestall nella sistemazione dei bacini montani — Hidraulički i šumski radovi za uređenje brdskih slivova . Navađaju se pozitivni rezultati postignuti u uređenju bujica i vezivanju sjelina i jaruga odvodnjavanjem, pleterima i sadnjom odgovarajućeg bilja. |