DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 5     <-- 5 -->        PDF

su na nekim položajima loši i jaki antropogeni faktori a posljedica je degradacija
i deklasifikacija šumskog, pašnjačkog i poljoprivrednog tla.


U nižim pojasima rasprostire se bukva u formi šikara te niskih i srednjih
šuma, zatim se pojavljuje i jela pojedinačno, do 700—900 m istrebljena
prijašnjim sječama. Potom se jela sve više sklapa u grupe. Od
1000 do 1300 m prosječni sastav šuma je 3—6 bukve i 4—7 četinjača (od
toga 0—3 smreke). Od 1300 m bukva sve više prevladava te konačno završava
šumsku vegetaciju, isprva sabljasta te niska i pri vrhovima u
obliku klekovine. Drvna masa mješovitih šuma iznosi 400—800 m3 po ha.
Prema općim navodima H o r v a t a biljne zajednice na Lič. Plješivici zauzimaju
ove pojase: F a g e t u m m o n t a n u m, Fagetum a b i e t etosum,
Fagetum subalpinum, ponegdje Pinethum Mug-
h i i konačno planinske rudine; u te šume utrešene su sastojine P i c eetum
montanum.


Nastavno na prašumu u nižim pojasima nalaze se eksploatirane pre-
borne šume, šume tipa prašume i degradirane šume. Stoga prašuma može
dobro poslužiti kao komparativni objekt za ličke šume.


Tok i rezultat istraživanja


Tok podmlađivanja istraživan je maršrutski s naročitim obzirom na
proces prirodne izmjene jele i bukve, i to u zajednici Fagetu m abi etetosum
, na visini oko 1000—1100 m, na ekspoziciji uglavnom sjeveroistočnoj.
Osim opažanja sistematski su vršena i ocjenjivanja razvitka
toga procesa bez izbora na 145 slučajeva. Prosječni odnos smjese je 5—6
jele i 4—5 bukve s pojedinačnom smrekom i po kojim javorom. Drvna
masa 500—700 m3. Istraživanja su prethodna orijentacionog karaktera.


Ta istraživanja pokazala su prije svega, da se bukva podmlađuje pretežno
pod progalama u većim ili manjim slojevima, jela u grupama i trupovima,
smreka pojedinačno te nerijetko u linijama (na trulim deblima)
i u trulim panjevima. Pojava mladog naraštaja bukve u slojevima opažena
je i u bosanskoj prašumi Peručici (9) te u prestarjelim gospodarskim
šumama švicarske (5). Ako ne uzmemo u obzir malobrojnu smreku, tada
izlazi da se u navedenom broju slučajeva jela podmladila u 50% a bukva
u 50% slučajeva (v. tabelu). U gospodarskom pogledu to bi bio razmjerno
vrlo povoljan odnos za proširivanje četinjača, kojih u našoj državi ima
razmjerno premalo. Ali iako je postotak za bukvu malen, ne znači da se


Mies. skl< p bukve Mješ. skl"p jele Ikup-Način
Broj pomlađenih površ´na u "/„ no pomlađibukve
jele bukve jele "1 vanja


10


28 72 100 slojevi


86 14 100 grupe


14 43 36 7 100 prosjek