DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1953 str. 5 <-- 5 --> PDF |
su na nekim položajima loši i jaki antropogeni faktori a posljedica je degradacija i deklasifikacija šumskog, pašnjačkog i poljoprivrednog tla. U nižim pojasima rasprostire se bukva u formi šikara te niskih i srednjih šuma, zatim se pojavljuje i jela pojedinačno, do 700—900 m istrebljena prijašnjim sječama. Potom se jela sve više sklapa u grupe. Od 1000 do 1300 m prosječni sastav šuma je 3—6 bukve i 4—7 četinjača (od toga 0—3 smreke). Od 1300 m bukva sve više prevladava te konačno završava šumsku vegetaciju, isprva sabljasta te niska i pri vrhovima u obliku klekovine. Drvna masa mješovitih šuma iznosi 400—800 m3 po ha. Prema općim navodima H o r v a t a biljne zajednice na Lič. Plješivici zauzimaju ove pojase: F a g e t u m m o n t a n u m, Fagetum a b i e t etosum, Fagetum subalpinum, ponegdje Pinethum Mug- h i i konačno planinske rudine; u te šume utrešene su sastojine P i c eetum montanum. Nastavno na prašumu u nižim pojasima nalaze se eksploatirane pre- borne šume, šume tipa prašume i degradirane šume. Stoga prašuma može dobro poslužiti kao komparativni objekt za ličke šume. Tok i rezultat istraživanja Tok podmlađivanja istraživan je maršrutski s naročitim obzirom na proces prirodne izmjene jele i bukve, i to u zajednici Fagetu m abi etetosum , na visini oko 1000—1100 m, na ekspoziciji uglavnom sjeveroistočnoj. Osim opažanja sistematski su vršena i ocjenjivanja razvitka toga procesa bez izbora na 145 slučajeva. Prosječni odnos smjese je 5—6 jele i 4—5 bukve s pojedinačnom smrekom i po kojim javorom. Drvna masa 500—700 m3. Istraživanja su prethodna orijentacionog karaktera. Ta istraživanja pokazala su prije svega, da se bukva podmlađuje pretežno pod progalama u većim ili manjim slojevima, jela u grupama i trupovima, smreka pojedinačno te nerijetko u linijama (na trulim deblima) i u trulim panjevima. Pojava mladog naraštaja bukve u slojevima opažena je i u bosanskoj prašumi Peručici (9) te u prestarjelim gospodarskim šumama švicarske (5). Ako ne uzmemo u obzir malobrojnu smreku, tada izlazi da se u navedenom broju slučajeva jela podmladila u 50% a bukva u 50% slučajeva (v. tabelu). U gospodarskom pogledu to bi bio razmjerno vrlo povoljan odnos za proširivanje četinjača, kojih u našoj državi ima razmjerno premalo. Ali iako je postotak za bukvu malen, ne znači da se Mies. skl< p bukve Mješ. skl"p jele Ikup-Način Broj pomlađenih površ´na u "/„ no pomlađibukve jele bukve jele "1 vanja 10 28 72 100 slojevi 86 14 100 grupe 14 43 36 7 100 prosjek |