DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Slične su razlike navodno i u ostala dva pojasa (zone).


Pošto je prosječna cijena drveta u III. vrijednosnom razredu jednaka prosječnoj
cijeni u zoni A, i pošto su razlike između prosječnih cijena drveta na panju u I. i IL,
te u II. i III. vrijednosnom razredu približne jednake, a isto tako i razlike između
cijena u III. i IV., te u IV. i V. vr. razredu, proizlazi, da postoji slijedeći približni
odnos između godišnjih etata u pojedinim vrijednosnim razredima:


M. I : M. II = M. V : M. IV
M. I
: M. V = M. II : M. IV = M. (I + II) : M. (IV + V) = (73 + 72) :
: (205 + 206) = 1 :2.82
Osim toga proizlazi, da
prosječni troškovi izvoza (bez troškova privlačenja) iz.


I. vrijednosnog razreda do mjesta potrošnje iznose oko 100 dinara, iz II. vrijednosnog
razreda oko 310 dinara, iz III. vr. razreda oko 515 dinara, iz IV. vr. razreda 590 dinara
i iz V. vr razreda oko 660 dinara. — Zapravo troškovi prevoza kretali bi se u granicama
i to: u I. vrijednosnom razredu od 0—207 dinara, u II. vr. razredu od 207—413
dinara, u III. vr. razredu 413—552 dinara, u IV. vr. razredu 552—624 dinara i u V.
vr. razredu 624—696 dinara, t. j . troškovi izvoza bi se kretali najviše do cea 700 dinara
po 1 m3 drvne mase, bez troškova privlačenja (F-2).
Prosječni troškovi izvoza (F-3) cjelokupne drvne mase iznose 515 dinara po 1 m*
drvne mase u zoni A.


Izvoz drvne mase iz državnih šuma vrši se uglavnom kolima (saonicama), kamionima
i šum. željeznicom (koturačem). — Prilikom izrade Cjenika uzeta je u obzir
cjelokupna drvna proizvodnja.


Prosjenči troškovi izvoza po 1 m3/km šumskom željeznicom iznose oko 18 dinara,
kamionom 32 dinara, a kolima oko 40 dinara.


Uzimajući u obzir i drvnu masu potrebnu za podmirenje seljačkih domaćinstava,
smatram, da tada u zoni A u ukupnom izvozu sudjeluju kola sa cea 55%, kamioni sa
cea 10%, a šumske željeznice sa 35°/o. — U tom slučaju prosječni troškovi izvoza u
zoni A (za sva prometna sredstva) do mjesta potrošnje iznose oko 31,50 dinara po
1 m:7km. Pošto se sudjelovanje kola u izvozu smanjuje od I. prema V. vr. razredu,
a obratno sudjelovanje kamiona i šumskih željeznica se povećava, to troškovi izvoza
u I. vr. razredu približno iznose 39 dinara po 1 m3/km, a u V. vr. oko 20 dinara, s tim
da troškovi izvoza postepeno padaju od I. prema V. vr. razredu (39- 35- 31,50- 24,5020
dinara po 1 m3/km).


Proizlazi, da u zoni A u I. vrijednosnom razredu srednja udaljenost do mjesta
potrošnje iznosi oko 2,6 km, u II. vr. razredu oko 9km, u III. vr. razredu oko 16,5 km,
u IV. vr. razredu oko 24 km i u V. vr. razredu oko 33 km, — t. j . I. vr. razred obuhvaća
pojas šuma, koji je od mjesta potrošnje prosječno udaljen 0—5,8 km, II. vr.
razred od 5.8—12 km, III. vr. razred od 12—20 km, IV. vr. razred od 20—28 km
i V. vr. razred od 28—39 km.


Naravno, da se širina vrijednosnih razreda u naravi stalno mijenja prema tome,
koja se prevozna sredstva na dotičnom mjestu mogu primjeniti i s kojim postotkom
učešća.


Ovi računski podaci o zoni A, koji proizlaze iz samog Cjenika, uglavnom
se poklapaju sa stvarnim stanjem u naravi, s tim, da se u zonu A
računaju samo krajevi između Save i Drave sa Zagorjem, jer su izvozne
prilike u primorskom pojasu s otocima i u Istri drugačije. Prema tome
odnos cijena između pojedinih vrijednosnih razreda u zoni A jest pravilan,
i odgovara sadašnjim uvjetima i prosječnim troškovima izvoza.


Prednji izvod poklapao bi se sa općim mišljenjem, da ni u udaljenim
predjelima ne može doći do negativne šumske takse, iako je (što je
i naravno) prosječna cijena primijenjena na prosječnu udaljenost, a ne
na najudaljenije predjele. Na tom principu razrađen je i važeći Cjenik
glavnih šumskih proizvoda NRH (8).


Pitanje negativne šumske takse usko je povezano sa stvarnim uvjetima
transporta i sa visinom prosječnih izvoznih troškova iz pojedinih
vrijednosnih razreda, posebno u svakoj zoni.


518