DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 27     <-- 27 -->        PDF

šumska taksa u I. II. vr. razredu na račun onih naselja, koja se nalaze
u blizini željezničkih stanica i luka.


Ovakvo stanovište potvrđuje i odnos između god. etata M. I + II :
: M. IV. + V = 1 : 2.82. Ako se naime, pod »mjestom potrošnje« ima
smatrati svako veće naselje, pa bilo to samo kod prodaje drveta za snabdijevanje
pučanstva, tada bi taj odnos morao biti veći u prilog godišnjeg
etata iz I. i II. vr. razreda (M. I + II).


Da bi postojao pravilan odnos između šumske takse pojedinih vrijednosnih
razreda, a istovremeno da bi se izbjegla negativna šumska
taksa u IV—V vrijednosnom razredu za pojedine malovrijedne sortimente
ili pojedine vrste drveta, bilo bi potrebno prosječnu prodajnu cijenu
drveta na panju po 1 m3 povisiti za izvjestan iznos ili u krajnjem
slučaju za razliku između prosječnih troškova izvoza po lm 1 u V. vr.
razredu i prosječnih troškova izvoza cjelokupne drvne mase. U posljednjem
slučaju bila bi prodajna cijena drveta na panju po lm3 (koja je
izračunata induktivnim putem) primijenjena na najudaljenije predjele


(V.
vr. razred).
Tada bi međutim šumarstvo u cjelini (drž. šume NRH) ostvarivale
veliku ekstra-dobit u obliku diferencijalne rente položaja, i to uglavnom
na račun širokih narodnih masa.
Očigledno je, da postojanje negativne šumske takse za pojedine malovrijedne
sortimente u udaljenim, teško izvoznim predjelima i uz sadašnje
uvjete transporta, nije u suprotnosti sa induktivnim načinom njenog
ustanovljivanja, odnosno sa autofinanciranjem šumarstva u cjelini
u NRH.


II.
Pitanje »diferencijalne rente« vrlo je važno kod sadašnje organizacije
šumarstva u NRH, a usko je povezana kako sa važećim Cjenikom
glav. šumskog proizvoda, tako i sa načinom prodaje drveta na panju i
sa postojećim sistemom financiranja šumarstva (šumarija).


Pod »diferencijalnom rentom« u šumarstvu NRH, smatram razliku
između individualne prodajne cijene (šumske takse) jednogodišnje proizvedene
drvne mase i društvene (prosječne) prodajne cijene drvne mase
na panju, koja je objektivno planirana (predviđena) za proizvodnju po
šumarstvu (u uzgoju) u jednoj godini uz postojeće uvjete proizvodnje.


Potrebno je ponovno napomenuti, da prosječna prodajna cijena drveta
na panju od 630 dinara po 1 m3, nije kao što je to slučaj u poljoprivredi,
utvrđena prema najnepovoljnijim uvjetima proizvodnje, nego
prema prosječnim uvjetima (troškovima) u NRH, kao što je slučaj u
industriji. Šumska taksa po jedinici mjere razrađena je tako, da godišnji
sumarni saldo svih pojedinačnih ekstra-dobitaka i ekstra-gubitaka u šumarstvu
(uzgoju) treba da bude jednak nuli, ornosno šumska taksa prosječne
godišnje proizvodnje (godišnjeg etata) treba da bude jednaka
ukupnoj godišnjoj vrijednosti troškova u šumarstvu NRH (2.400 milijuna
dinara).


Prema tome u principu diferencijalna renta u šumarstvu NRH uz
predviđene uvjete ne bi se smjela pojavljivati.
Razmotrit ćemo, da li je to stvarno tako, kao i u kojim će se slučajevima
ona pojavljivati.