DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
šumama. Šumariji »Brač« je poseban problem, kako sačuvati i održati crnoborove sastojine, pa je lako shvatljivo s kojom je opreznošću potrebno vršiti smolarske radove u takvim sastojinama. Napominjeno, da smo u mjesecu junu o. g. obišli nekoliko smolarskih radilišta na Slovenskom kršu i to ona u srezu Sežana (poimence: u Dutovlju i Komenu), gdjs se također smolari crni bor. U prvom redu u daljnjem tekstu ukazati ćemo na netočnosti u članku M. S., koje se odnose na smolarenje na otoku Braču, a zatim ćemo pokušati ukazati na bitne razlike između prilika i rezultata industrijskog smolarenja na Slovenskom kršu i onih na otoku Braču. Ing. M. S, u svom članku navodi veće prinose smole kao rezultat same organizacije rada. I ako je organizacija rada vrlo važan faktor u proizvodnji uopće, a smole posebno, ipak nije ona za prinos smole jedina i isključiva. I mi smo u 1952 godine zaveli plaćanje smolarskih radnika po učinku, t. j . po kg proizvedene smole, a ipak nismo uspjeli dati bolje prinose (razloge navest ćemo nešto kasnije). Smatramo, da su za to pored dobre organizacije rada svakako važni i slijedeći faktori: stan´šne i klimatske prilike, stanje sastojine koja se smolari, koliko se godina smolareno stablo neprekidno zarezuje, metoda smolarenja, te da li se smolari na živo ili mrtvo, odnosno o površini (veličini) bjeljenica i njihovom broju na jednom stablu. Upoređivanje samog prinosa smole po jednom stablu, pa čak i po jednoj bjeljenici, a ne vodeći računa o ničem drugom, može dati neobjektivne podatke, kako ćemo to pokazati nešto dalje. Analizirajući članak ing. M. Sirnica, naišli smo na slijedeće netočnosti, koje odmah ispravljamo i ujedno nadopunjujemo: 1. Na Braču se stalno već 7 godina smolari crni bor francuskom, a ne njemačkom metodom. 2. Na ovim radovima, ako se izostavi pokusna smolarska ploha od 1.000 stabala, bilo je u 1952 godinni zaposleno 24 radnika na zarezivanju i sakupljanju smole (predradnik) gonič za transport smole, te jedan radnik na pokusnom smolarenju, ovdie ne ulaze u obzir). Industrijsko smolarenje vršeno je na 24.000 stabala, a ne na 23.000 stabala. 3. Smolarska sezona za crni bor na Braču, a koja uključuje i sve prethodne i završne radove na smolarenju, traje u pravilu 8 mjeseci, a za 1952 god. bilo je pogrešno planirana samo sa 6 mjeseci. Pošto je šumarija »Brač« tek 1. II. 1952. god. preuzela od šumarije »Hvar« ovo, kao i druga smolarska radilišta, te je morala izvršiti potpuno novu doznaku od 33.000 stabala (crnog i alepskog bora), prilično raštrkan: h stabala, to se je sa pravovremenim zarezivanjem zakasnilo. Isto tako za 12.000 komada borova nisu stigli pravovremeno lončići i slivnici, te kad su se ova stabla počela zarezivati, već je bila nastupila suša. K tome treba dodati, da su se i pojedini radnici nepravilno odnosili prema radu, zbog čega su neki bili i kažnjeni. I konačni), radn´ci nisu shvatili plaćanje smolarskih radova po učinku, tako da su kod konačnog obračuna proizvedene smole i sami bili materijalno oštećeni. Prema tome, jasno je da već tu ima mnogo razloga što je prinos smole bio manji od planiranoga. Ovome treba dodati, da je u 1952 god. uzeto 3.825 komada novih borova za smolarenje, t. j . koji su se tek prvi put zarezivali, i 11.673 komada, koji su se, nakon odmora od 1 godine, ponovno po prvi put smolarili. Poznato je, da sva takva stabla (I. i V. godine zarezivanja) daju najmanji prinos smole. Prema podacima iz 1951. god., a kad su se smolarili borovi III. i IV. godine zarezivanja, prinos smole po jednoj bjeljenici iznosio je 79 dkg. Naravno, i to je malo prema prinosu u NR Sloveniji, ali je pitanje da li naš crni bor, smolaren na živo i francuskom metodom, uopće može dati veće prinose. Nadamo se, da će pokusne plohe na kojima vršimo ispitivanja pokazati, da li je kođ upotrebe postojećih metoda moguć veći prinos. Zašto moramo ostati kod sadašnjih metoda rada bit će riječi malo kasnije. 4. Ukupno je na Braču u 1952 god. u crnoborovim sastojinama proizvedeno 14.285 kg ili prosječno po jednom radniku 595 kg. 528 |