DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 47     <-- 47 -->        PDF

.šatori) sastavljali uređajne elaborate u suradnji s upraviteljima
šumarija.


Autor ističe, da uređajni elaborat ne smije biti odviše krut, ali se ne bi smio
u svojim osnovnim linijama mijenjati, osim u izuzetnim prilikama, koje mogu nastupiti.
On navodi Francusku, kao primjer, gdje se uređajni elaborati respektiraju.
U toj zemlji, kaže Brasnett , uređajne elaborate za državne šume potvrđuje predsjednik
republike i oni imaju karakter zakona za dotičnu šumu za koju su sastavljeni.


U cilju uređivanja tropskih šuma dana je u knjizi receptura u formi jedne sheme.
Svaka je točka te sheme posebno u knjizi razrađena. Zatim su navedene gotovo sve
poznate njemačke i francuske metode, koje čovjek može naći i u ostalim
udžbenicima o uređivanju šuma.


Zato ćemo se ovdje ograničiti samo na Brandisov u metodu, koja je u evropskoj
literaturi najmanje poznata.


Brandisov u metodu ćemo objasnfti na jednom primjeru: U nekoj tropskoj
Sumi Burm e tikovina čini najvredniju vrstu drveća. Ostale vrste drveća u toj šumi
ne dolaze u obzir za prodaju.


Tikova stabla, koja su deblja od 67 cm prsnog promjera smatraju se zrelima z%
sječu. Toj dimenziji zrelosti odgovara prosječna dob sječe od 150 godina. Ophodnjica
je duga 30 godina.


Struktura je tikovine u toj šumi ovakva:


TABELA BR. \


Prsni


Debljinski promjer N, T f N,Xf


razred


cm broj stabala godine broj stabala;


I. >67 31.580 — 0 95 30 000
II. 57-6 7 21.175 26 0-85 18.000
III. 43-5 7 38.570 37 0-70 27.000
IV. 29-4 3 64.000 32 0-50 32.000
V. 14 — 29 112.000 30 0-25 28.000
2 = 267.325 2 = 125 2 = 135.000


U tabeli br. 1 (N() označava sadašnji broj stabala u pojedinim debljinskim razredima!
(T) označava vrijeme, koje je potrebno, da stabla iz jednog razreda pređu
u drugi. No sva stabla iz jednog debljinskog razreda ne će preći u drugi radi prirodne
i umjetne selekcije; (f) označava faktor, kojim treba pomnožiti sadašnji broj
stabala, da bismo dobili broj stabala, koja će postići dimenziju zrelosti. Iz spomenute
tabele vidimo, da će od 235.745 stabala postignuti dimenziju zrelosti samo njih 105.000,
a to će reći po prilici 50%. Zbog toga se obračun temelji samo na stablima iz zadnje
kolone tabele br. 1.


Što se događa na koncu prve ophodnjice?


Budući da je vrijeme prelaza stabala drugog debljinskog razreda 26 godina, to
znači, da će u toku prve ophodnjice od 30 godina sva stabla II. debljinskog razreda
preći u I. razred.


Pored toga će još neka stabla iz III. razreda doprijeti u I. razred.


Prema tome će u I. debljinski razred doći u toku prve ophodnjice:


a) 18.000 stabala iz II. razreda


27 000


b) —=,=— x4 = 2.920 stabala iz III. razreda


ukupno . . 20.920 stabala u 30 godina
ili godišnje 697, t. j . okruglo 690 stabala.