DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1953 str. 8     <-- 8 -->        PDF

skog fonda, odnosno samu ekonomsku osnovicu kapitalističkog poslovanja
u šumarstvu.


Da bi regulisala borbu interesenata i donekle zaštitila ovu ekonomsku
osnovicu od potpunog uništenja, država organizuje specijalnu političko-
upravnu službu u šumarstvu. Ova ima za zadatak da »štiti« šumski
fond kako od kapitalističkih eksploatatora tako i od naroda, da bi ih
»sačuvala za buduće generacije«. Priznanje da u kapitalističkim uslovima
ekonomsko iskorišćavanje šuma vodi njihovom uništavanju pretstavlja
kako je napred pomenuto, jednu od osnovnih protivrečnosti kapitalističkog
šumarstva.


IV.
Da bi se ukinula ova protivrečnost potrebno je da kapitalistički društveno-
ekonomski odnosi budu zamenjeni novim, socijalističkim odnosima.
Međutim, samo ukidanje kapitalističkih odnosa i uspostavljanje novih,
socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa u opšte-društvenim razmerama
nije još dovoljno za potpuno ostvarivanje socijalističke organizacije
šumarstva. Za socijalističku organizaciju šumarstva potrebni su, pored
izmenjenih opštih društveno ekonomskih odnosa, i drugi specijalni kako
ekonomski i tehnički, tako i kulturni preduslovi, t. j . potrebno je da postoje,
da se ostvare pravilni odnosi u šumskom fondu i socijalistički odnosi
u samoj šumskoj privredi.


Jedan od najznačajnijih pređuslova za stvaranje socijalističke organizacije
šumarstva jeste pravilno rešenje pitanje svojine šuma. U kapitalističkim
zemljama šume se nalaze u rukama raznovrsnih sopstvenika
Kod nas u sadašnjem momentu prelaznog perioda svojina šuma je svedena
na tri kategorije (državne, zadružne i sitan seljački posed). Da bi
se ostvarili svi potrebni preduslovi za stvaranje socijalističkog šumarstva
neophodno je da sve šume bez izuzetka budu u društvenoj svojini — opštenarodne
(državne i zadružne). Potpuno podruštvljavanje šuma obuhvata
i definitivno uređenje posedovnih odnosa kako pravno tako i stvarno


(na terenu).


U najtešnjoj vezi je sa rešenjem pitanja svojine reonizacija samih
šuma, njihovo vezivanje za određene terene i jasno, i sa ostalim privrednim
granama usklađeno, preciziranje optimalnog zemljišnog fonda određenog
za trajnu šumsku proizvodnju.


Uređenje pravnih i stvarnih (površinskih) odnosa svojine šuma pretstavlja
prvi preduslov za dalje uređenje šumsko-privrednih odnosa u uslovima
izgradnje socijalizma.


Ostvarivanjem socijalizma razvijaju se proizvodne snage do najvećih


razmera. Privredna i tehnička zaostalost se usled ovoga postepeno svode


na najmanju meru i najzad za uvek i potpuno likvidiraju.


Elektrifikacija i industrijalizacija zemlje i mehanizacija poljoprivrede
poboljšavaju materijalne životne uslove čitavog društva, a naročito seljaštva,
što neminovno povlači za sobom kako podizanje materijalne tako
i duhovne kulture.


Pod ovakvim uslovima prvobitne velike potrebe za drvetom (i uopšte
za proizvodima šuma) stalno će se smanjivati, tako da će se u ostvarenim
socijalističkim uslovima dovesti u potpun sklad sa produktivnim mogućnostima
šuma.