DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 26 <-- 26 --> PDF |
c znači srednje odstupanje pojedinog opažanja (V) drvne mase primjerne plohe (u nekom stratumu) ; E je srednja pogreška aritmetičke, sredine. Za primjenu gornje formule treba prethodno odrediti a. Traži li se da srednja pogreška (E) aritmetičke sredine sa vjerojatnosti na pr. 19 — ne pređe neku, unaprijed postavljenu, maksimalnu granicu (Emax) toL\) će prema teoriji vjerojatnosti biti E=—2^Uzme li se primjerna ploha od 0,1 ha sa masom V = 17 m3, te a=± 2m3, a uz uvjet da je Emax = = ± 5% V, to će u tom slučaju broj uzoraka iznositi n = 20. Računa se (prema podacima prof. S. H. S pur r a) da bi ukupna inventarizacija šuma Francuske (u ekstenzivno j formi) gornjom metodom za 10 milijuna ha tražila investiciju od oko 190 milijuna franaka. Obzirom na to, da su aerosnimanja u Francuskoj već izvršena (prvo snimanje) to bi bila dovoljna investicija od oko 100 milijuna franaka, dakle oko 10 fr po ha. Kod intenzivnih radova predviđaju se ukupni troškovi od oko 55 fr po ha ili odbivši troškove aerosnimanja svota od oko 45 fr po ha. Kad bi se usporedno sa inventarizacijom vršilo i fitogeografsko kartiranje i si. troškovi bi se inventarizacije smanjili. Karta pašnjačkih površina Snimak sa područja šume Consul.at de Foix pokazuje kakve podatke daje aerofotogrametrija za studij i kartiranje pašnjačkih površina. Optički model otkriva tu ne samo granice postojećih šumskih i pašnjačkih površina, nego i stanje vegetacije, puteve kojima se stoka kreće, mjesta gdje su oštećivanja najveća i t. d. Odatle slijede i zaključci o eventualno potrebnim šumskim melioracijama. Sam teren za koji predleže snimci težak je za kretanje čovjeka tako, da bi se terestričkim rekognosciranjem teže došlo do potrebnih zaključaka. Bujičarstvo Neki brdski masivi Francuske podvrgnuti su, uslijed pomanjkanja šumskog pokrova, erozionom djelovanju vode. Za studij tih terena smatraju, da će aerosnimci bolje zadovoljiti od terestričkih fotogrametrijskih snimaka.3 Neki predjeli ledenjaka predstavljeni su na postojećim kartama nepouzdano (d´une f agon ... tres f antaisiste). Recentni aerosnimci daju mogućnost za pouzdanije dopunjavanje, odnosno korekcije takvih glacioloških karata. Odgovarajuće značenje pridaje se i akumulacijama snijega, koje sadrže energetsku vrijednost čim postoji mogućnost da te mase snijega krenu u doline. I tu mogu aerosnimci pomoći i to za kartiranje kako klimatskih tako i topografskih granica snijega. U vezi sa regulacijom bujica je i pitanje uspostave ravnoteže poljoprivredno- šumarsko-pašnjačke. Studij postojećih odnosa u tom smislu omogućuju u velike baš aerosnimci. Pored kvalitativne moguća je i kvantitativna interpretacija aerosnimaka, kako to pokazuju pokusni radovi na fotogrametrijskoj izmjeri profila bujicnog korita. Ti su radovi 3 Koji se također primijenjuju u Francuskoj. 24 |