DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 27     <-- 27 -->        PDF

(mjerilo za profile 1 : 10.000) dali u usporedbi sa terestričkim snimanjem
zadovoljavajuće rezultate, premda je bio primijenjen jednostavan
stereoinstrumenat trećega reda (Stereocomparagraph-Fairchild
, bez korekcionog uređaja za centralnu projekciju). Postojeći
aerosnimci poslužili su konkretno i kod računanja površina izloženih pašir
te za kvantitativnu determinaciju ledenjačkih površina.


*


Pored S. A. D., švedske, S. S. S. R-a, te donekle Njemačke,
čehoslovačke, te Austrije i Francuska kreće putem korištenja
aerosnimaka za potrebe šumarstva, kako se to vidi iz gornjeg
vrlo kratkog prikaza. Naši šumarski stručnjaci pokazuju također interes
za primjenu fotogrametrije u šumarstvu. Aerosnimanja u našoj zemlji
izvodi većinom Geografski institut J. N. A. Na I. Kongres u geodetskih
inženjera i geometar a, održanom u Zagrebu od G.
do 13. XII. 1953., pokazalo se, da je kontakt između zainteresiranih struka
te izvršioca aerosnimanja potreban i moguć. Pred komisijom za metode
rada i fotogrametriju iznesen je problem korištenja aerosnimaka u našem
šumarstvu, te neki specifični zahtjevi u pogledu snimanja (vertikalni
snimci, mjerila 1 : 10.000 do 1 : 15.000, stereoskopsko preklapanje snimaka
i u ravničastim terenima, periodično snimanje). Primjedbe su uvažene,
te djelomično i sadržane u rezoluciji Kongresa po pitanjima metoda
rada. Spomenuti kontakt bit će potrebno ne samo održavati, nego i dalje
produbljivati.


O UPOTREBI I SUŠENJU LOVOROVOG LISTA I PLODA*


Ing. Milorad Jovančević


Uopšte o lovoru


Lauru s nobilis . L. je poznata mediteranska vrsta koja od prirode
raste i na jadranskim obalama. Kod nas je ima u manjim količinama
na otocima, ali na kopnu obilnije pridolazi. Kao drvo ili grm raste
u Istri, Hrvatskom Primorju, Dalmaciji i na Crnogorskom Primorju.
Naročito bujno uspeva na graničnom području između sredozemnih i polusredozemnih
šuma (lit. 2). Pojavljuje se najčešće u grupama, ali mestimično
pravi i sastojine, odnosno šumice (Opatija, Trsteno, Boka Kotorska
i t. d.). U narodu je poznata pod raznim imenima (lovor, lovorika,
javor, javorika, lavor, lavorika). U južnodalmatinskom području redovno
se upotrebljava naziv lovorika. Oko Splita dosta je uobičajen i raširen
naziv »javor«. Od narodnih naziva ove vrste izvedeni su i neki toponimi
koji upućuju na veći pridolazak lovora na pojedinim mestima našeg obalnog
područja. Najpoznatiji takav toponim je Lovra n (tal. Laurana),


* Izrađeno u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Juovslavenske Akademije
znanosti i umjetnosti (Zagreb), Direkcija za krš (Split), ARBORETUM (Trsteno
kod Dubrovnika).
25«