DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Problem


Kod iskorištavanja sporednih produkata lovora u razne medicinske
i tehničke svrhe (i inače), za praksu je od naročite važnosti poznavanje
procesa sušenja lista i ploda, Pod ovim se podrazumeva postotak sasušivanja
sirove droge, trajanje i tok njenog sušenja. Poznavanje ovih podataka
omogućuje pravilno organizovanje i vođenje sušenja te pravilno
određivanje otkupne cene sirovom listu i plodu u odnosu na cenu suhe
droge. No osim toga, rešenje navedenog pitanja je od interesa i sa teoretske
strane, jer su takvi podaci u literaturi retki, nepotpuni i aproksimativni,
pa čak i problematični (lit. 3). Iz tih razloga, a podstaknuti sve
većim interesom u zadnje vreme za iskorištavanje lovorovog lista i ploda,
vršili smo istraživanja u 1951. i 1952. godini, koji se rezultati donose u
ovom prikazu.


Vlastita istraživanja


Materijal i metod rada


Od veće količine lista i ploda, sakupljenih u svrhu prodaje, za istraživanje
su odmah nakon berbe izdvojeni uzorci (probe), težine 5—10 kg.
Berba je obavljena u lovorovoj šumici Arboretuma Trsteno. Nju sačinjavaju
uglavnom čiste prirodne sastojine lovora, u kojima su neznatno
primešane i druge domaće i strane (pretežno parkovne) vrste drveća i
grmlja. Najveća starost lovorovih stabala je 40—50 godina, ali u sastojinama
ima i obilje izbojaka i grmlja različite starosti. Nadmorska visina
sastojina iz kojih je sabiran list i plod je 50—60 m, a nalaze se nedaleko
do morske obale, na smeđe karbonatnom tlu flišne podloge (lit. 4).


Izvagani uzorci lista i ploda stavljeni su na drveni pod tavanske
prostorije. List je razastrt u slojevima debljine do 10 cm, a plod također
u slojevima debljine do 5 cm. Sasušivanje je praćeno merenjem i evidentiranjem
težine svakog pojedinog uzorka, i to za list uglavnom svaki
drugi a za plod svaki četvrti dan. Prilikom izmere težine, droga je dobro
mešana radi ujednačavanja sušenja i sprečavanja ugrijavanja lista i
ploda poradi ispuštanja vlage. Izmera je vršena sve dok težina uzoraka
nije postala uglavnom konstantna, odnosno dok nije počela duže da oscilira
oko iste visine (zračno suho stanje). Merenje je vršeno sa tačnošću
od 5 gr.


Rezultati i osvrt


Numerički podaci sušenja lovorovog lista prikazani su u tabelama
1 i 3, a ploda u tabelama 2 i 4. Podaci tabele 1 i 2 odnose se na istraživanja
u 1951., a tabele 3 i 4 na istraživanja u 1952. godini. Grafički
prikaz sušenja sadrži si. 2, a ploda si. 3.


Iz tabelarnih podataka se razabire, da je prosečna težina svih merenih
uzoraka lista spala pri sušenju u 1951. godini najniže na 52,3%,
a u 1952. godini na 56,0% (prosečno za obe godine na 54,1%). Najniža
granica do koje se spuštala relativna težina pojedinih proba lista u 1951.
godini je 52,0%. Prema tome, maksimalno prosečno sasušivanje lista
iznosi za 1951. god. 47,7% prvobitne težine (kod nekih proba 48,0%), a
za 1952. god. 44,0%. U prošeku za obe godine iznosi sasušivanje 45,8%.