DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 39     <-- 39 -->        PDF

ili odvučemo odsječeni korov od sadnica ili podmladka. Vršike ili grane mekih listača,
grmlja ili šiblja ukoso zasiječemo oštricom te povučemo zupcima u poželjnom pravcu.


Oruđe sa drškom teško je najviše jedan kg. Produljena ruka (držalica) prištedi
nama sagibanje te tako s lakoćom uradimo više i bolje nego sa običnim alatom, srpom
ili kosirom. Razumljivo je, da novo lako oruđe ne upotrebljujemo za sijeeenje debljih
grana ili stabala pri tlu, jer za ovo služimo se jakim kosirom ili sjekirom. Novo oruđe
upotrebljuje se prije svega za pravovremeno čišćenje kultura.
Rez pravovremenih poduhvata ne može biti racionalizacije čišćenja šumskih kultura.


Oštrica tog novog kosira mora da bude izrađena iz prvorazrednog čelika. Za držalieu
upotrebit ćemo jasenovo ili ljeskovo drvo, a zaštitna ručka neka bude iz brestovine.
Radnik treba da ima uza se i kamen za brušenje .Držalieu dužine od 1 metra
možemo pored toga upotrebiti kao mjerilo, a drvena zaštitna ručka, koja potpuno pokriva
oštricu, služi također kao štap.


Prednost novog oruđa je u tome, da sprečavamo štetno istrebljivanje podmladka
listača odnosno podstojn ei pomoćne sastjine te da čišćenje kultura na velikim površinama
obavimo pravovremeno, da zamijenimo šablonsko čišćenje kultura sa promišljenim
zahvatima, kako to iziskuje različito stanje pojedinih traženih glavnih vrsta ili
pak grupa drveća. Čišćenje kultura ovim oruđem je mnogo brže i jeftinije nego sa
običnim oruđima, a ujedno obavimo s njime posao sa manje zamora i bez ranjavanja
ruku.


Rezultati kod pokusa s novim kosirom, obavljeni na pr. na suzbijanju kupine,
paviti ili divlje loze, pokazali su vrlo dobre uspjehe. Za očišćenje površine od 100 m2
trebala je srednja vješta radnica prosječno 20 minuta, nasuprot tome trebala je za
isti posao sa srpom ista radnica prosječno 40 minuta. U osamsatnom radnom vremenu
jedna radnica očistila je novim oruđem kulturu od 0.25 ha površine. Kod tog posla na
njoj nije se mogao opaziti zamor a o ranjavanju ruku te cijepaju odijela i čarapa nije
bilo ni traga. Ovaj novi kosir odlično se iskazao u suzbijanju i maline, a upravo rekordan
uspjeh pokazao se u odstranjivanju paprati. Ovdje su radnici sa srpovima daleko
zaostajali za radnikom, koji je vješto baratao novim alatom. Jednako kod prevršivanja
bazge, ive, lijeske, mlađe breze, sive johe i. si. bio je uspjeh daleko bolji nego sa običnim
kosirom. Radnici, radeći sa običnim kosirom, brzo su skrenuli na stari način rada,
to jest k mehaničkoj šablonskoj sječi pri tlu svega, što nije smrča. Novo oruđe pokrenulo
je radnika na traženje novih metoda rada, oživljavalo ga — nasuprot starom
načinu — te ga primorao na brže razmatranje na svakom koraku izmijenjene situacije
i prema tome do boljih odluka. Sa gradacijom odrvenjelosti ukazuje se i upotreba jačih
i težih oruđa, to jest običnog težeg kosira i sjekire.


Savremeno i pravilno čišćenje kultura traži od radnika mnogo pažnje i razumijevanja
a osobito velike savjesnosti. Već u najranije doba njege šumskih kultura odlučuje
se buduća struktura i vrijednost šume te zavisi od pravilnih i kvalitetnih gojidbenih
mjera kroz čitavo doba njege sastojine budući kvalitet te trajan vrijednosni prinos
šume; zato pak su potrebni pravovremeni poduhvati, podesno oruđe i znanje.


Mušič Alojz — Celje


NEKA PITANJA U VEZI KAŽNJAVANJA ZA NEUREDNOST


Upravitelji šumarija kao ovlašteni starješine — 61. 69 Zo DS — izriču kazne za
neurednosti. Kod toga se opazilo da rješenja često nisu u skladu sa zakonskim propisima,
štaviše, dogodilo se da su službenici kažnjavani kaznom koja nije uopće predviđena
u Zakonu o drž. službenicima, odnosno kažnjavaju se bez saslušanja.


Ove nove specialne kosire izrađuje po narudžbi poznato alatno-kovačko preduzeće:
Janez Poljanšek — Žiri, NR Slovenija, uz cijenu od Din 600.— po komadu.


Šumarija u Malom Lošinju naručila je kod istog kovača Poljanška 4 primjerka
i njima je vrlo zadovoljna. Alat je lagan i vrlo uspješno se primijenjuje, osobito za
kupinu i sitni korov je upravo odličan.




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Pokušat ćemo stoga dati odgovor na neka uglavnom »tehnička« pitanja u vezi
donošenja rješenja, kako bi olakšali starješinama na terenu donašanje rješenja o kažnjavanju
radi neurednosti a, koja bi bila u skladu sa zakonskim propisima.


U članu 66 ZoDS su naznačene 4 vrste kazne za disciplinsku neurednost kao
jedin e koje se mogu izreći za »lakš e povrede službene i radne dužnosti ili ugleda
službe ili službenika«. Ovaj član u rješenju treba obavezno citirati. U praksi se međutim
dogodilo, da su upravitelji šumarija izricali kaznu koja nije predviđena u zakonu.
Na pr. jedan je službenik kažnjen »strogim pismenim ukorom« koja kazna nije predviđena
zakonom te je valjalo takovo rješenje poništiti i starješinu uputiti da donese novo
rješenje prema težini učinjene neurednosti. Da ne valja donositi samo formalno rješenje
i kaznu radi kazne, ne vodeći računa o ličnosti službenika, stepenu njegove odgovornosti
i težini počinjene neurednosti vidi se jasno iz 61. 66 ZoDS, koji propisuje da
se kazne »pismena opomena« i »pismeni ukor« ne bilježe u službenički list, dok se
to mora učiniti ako je službenik kažnjen s »pismenim strogim javnim ukorom« ili
težom kaznom (novčanom).


Kazna pismenog strogog javnog ukora izvršit će se ili objavljivanjem na vidnom
mjestu u kancelariji šumarije gdje takav službenik radi ili objavljivanjem na lugarskom
sastanku, sindikata i si.


Iz 61. 66 točke 4 jasno se vidi da se novčana kazna za svaki pojedin i slučaj
može izreći u iznosu najviše do 10% od redovnih čistih jednomjesečnih prinadležnosti.
Ako službenik u toku mjeseca počini opet neurednost može ga se ponovo kazniti i sa
novčanom kaznom kako je gore navedeno, ali se valja držati propisa da ukupn i
zbi r ovih kazni u jedno m mjesecu ne može preći iznos od 20% od redovnih čistih
prinadležnosti službenika. Kod izricanja ovih kazni dodatak na djecu ne podleže nikakovoj
obustavi.


Napominje se, da nadležni starješina ocjenivši u svakom konkretnom slučaju
težinu neurednosti i stepen odgovornosti može izreći samo jednu od gore navedenih
kazni za svako pojedino djelo.


(51. 68 ZoDS propisuje, da disc, neurednost zastarjeva za 6 mjeseci od izvršenja.
S tim u vezi treba napomenuti i 61. 69/d, koji propisuje da izvršenje kazne za neurednost
zastarjeva za 3 mjeseca od dana pravomoćnost i rješenja, te 61. SO
koji propisuje da se svi predmeti u disc, postupku smatraju hitnim. Iz svega ovoga
izlazi da je starješina dužan provesti disc, postupak brzo i efikasno, kako bi kažnjavanje
odgovaralo namjeni.
»Protiv rješenja o kazni za disc, neurednost može se žaliti službenik i sindikalna
organizacija neposredno višem starješini« (61. 69/a ZoDS). Sindikalna organizacija
se dakle može žaliti u cilju sniženja i povišenj a kazne. No kako starješina
nije dužan da rješenja o kazni dostavlja sindikalnoj organizaciji, to sam sindikat
uzima inicijativu, kod čega valja napomenuti, da rok za žalbu teče od dana kada
je rješenje uručeno kažnjenom službeniku. Jasno je, da je starješina dužan dozvoliti
pretstavniku sindikata uvid u spise.


Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana uručenja rješenja (kod čega se ne
uračunava dan uručenja), a predaje se starješini koji je donio rješenje. U samom
rješenju valja staviti uputu o pravnom lijeku t. j . treba uvijek navesti da protiv rješenja
postoji pravo žalbe u roku od 8 dana, te kome se ima izjaviti.


Dan kada je rješenje uručeno utvrđuje se sa dostavnicom budući se dan saopćenja
ne uzima u obzir.


Službenik može izjaviti žalbu samo jedamput bilo pismeno bilo usmeno u zapisnik
(u koncelariji šumarije). Starješina, konkretno upravitelj šumarije, treba da
ocijeni da li je žalba blagovremeno podnesena, pa ako nije podnijeta u roku od 8 dana
odbacit će je (rješenjem, pozivom na 61. 69/b ZoDS) kao neblagovremenu. Proti rješenja
o odbacivanju službenik se može žaliti višem starješini u roku od 3 dana.


Žalba proti rješenja o kazni se podnosi u roku od 8 dana i u slučaju kad rješenje
o kazni za neurednost donese i disciplinski sud u smislu 61. 75 ZoDS (ako disc,
sud nađe na djelo službenika predstavlja neurednost a ne prestup). Kod ovog slučaja
je iznimno dozvoljena obnova postupka što se ne može tražiti protiv rješenja o discipl.




ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 41     <-- 41 -->        PDF

kazni za neurednost koju donose nadležne starješine (jedino zahtjev za zaštitu
zakonitosti!)


Jedno od najvažnijih načela discipl. postupka ja sadržano u čl. 69/c koji obavezno
treba citirati u rješenju, a propisuje da službenik ne može biti kažnjen prije
nego bude saslušan, te svako takovo rješenje viši starješina mora poništiti i bez žalbe
službenika. Na terenu se često griješi, pa se saslušanja (pa i izviđaji, ako su potrebni)
nadomještavaju »pismenim očitovanjima« i si. Ovakav je postupak potpuno
nepravilan i starješine na terenu moraju uvijek vršiti saslušavanje pruživši službeniku
punu mogućnost, da se brani pa čak i uzme branioca (advokata ili bilo koje
drugo lice čak i iz iste organizacione jedinice).


Poštivanje ovog ustavnog načela, da nitko ne može biti pravosnažno kažnjen
prije nego bude saslušan (čl. 28 Ustava FNRJ), mora se vidjeti i iz samog rješenja


t. j . trebalo bi pored citiranja članova ZoDS (na osnovu... 65/a, 66, 69, 69/c) staviti
i: »nakon provedenog saslušanja ...«
Sama rješenja o kazni za neurednost ne treba odmah dostavljati višem starješini
odnosno personalnoj evidenciji, sve do pravomoćnosti ili do momenta predaje
žalbe. Ulaganje žalbe protiv rješenja o kazni ili protiv rješenja o odbacivanju žalbe,
odgađa izvršenje i starješina treba uz žalbu proslijediti i sav istražni materijal kako
bi viši starješina mogao svojim rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili odbiti
kao neosnovanu ili potvrditi odnosno preinačiti ili ukinuti ono rješenje i vratiti
predmet starješini, koji je donio rješenje na dopunu postupka.


(Dobrinčić Veljko)


DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Šumarstvo — Beograd


U 6. broju 1953. donosi članke: I n g. R. Đekić : Povodom reci druga P. Stambolića,
Pretsednika Izvršnog veća NR Srbije — O nekim aktuelnim problemima u
šumarstvu Republike. — Ing . J. šafar : O osnovama šumsko uzgojnog planiranja.
— Ing . S. Stanković : Značaj hemiskih postupaka pri savremenom iskorišćavanju
šuma i mogućnosti njihove primene u NR Srbiji. — Ing . M. D u d i e :
Intenzitet lučenja smole P. nigra u borovom području Donja Krivaja. — Ing. K.
M i 1 e v i ć : Zaštita šuma od koza u NR Srbiji. — Ing. M. Krstić: Tri godine
borbe protiv endotioze u Slovenačkom primorju. — Ing . M. Milosevic : Šumski
snegozaštitni pojasevi kao zaštita železničkih pruga od zavejavanja. — Ing. B.
M i j u c i ć : O problemu shvatanja unutrašnjeg transporta.


Varodni šumar — Sarajevo


U 11 broju 1953. ovi su članci: Ing. H. Bujihalić : Pred osnivačku skup


itinu društva pomoćnog tehničkog osoblja šumarstva i drvne industrije. — Ing. A.


3ostnikov: Može li se povećati učinak gatera. — Ing. I. Kopčić: Mjerenje


iroizvodnosti rada na pilanama. — Ing. M. G o j m e r a c : Tri godine postojanja


rada »Šumaprojekta«.


)rvna industrija — Zagreb


U 9—10 broju 1953. ima članke: Ing. F. štajduhar i V. Auferberr
´roizvodnja ploča vlaknatica i iverica. — A. Gabričević : Na domaku nove
ječe. — Ing. J. Jovanović : Standardno kaninmsko drvo. — Ing. V. P o-


o v i ć : O slaganju ogrevnog drveta i drveta za kemijsko iskorištavanje. — Ing .
. Frančišković: Anglosaski sustav mjerenja.


ŠUMARSKI LIST 1/1954 str. 42     <-- 42 -->        PDF

U 11—12 broju donosi članke: Ing. F. Štajduhar i V. Auferber:
Proizvodnja ploča vlaknatica i iverica — Ing. Z. Etinger : Struktura i boja
furnirske oblovine. — A. Gabričević : Motorne pile na sječi šuma. — Ing.


B. M i j u c i ć : Racionalizacijom energetskih postrojenja mogu se znatno sniziti
troškovi proizvodnje. — Ing. Đ. Hamm : Hlađenje aluminijskih ploča kod preša
u tvornicama šper-ploča. — I. P.: Razvoj svjetske proizvodnje i trgovine drvne
celuloze.
Gozdarski vestnik — Ljubljana


U 8—9 broju 1953. ima članke: Prof. dr. V. Murko : Josip Ressel kao
šumar i izumitelj. — Prof. ing. F. Sevnik : Utemeljenje i razvitak slovenačkog
šumarskog fakulteta. — Ing . M. Č0k l : Da li je osigurana potrajnost u našim
prekornim šumama. — Ing . D. Cerjak : Terenska nastava u našoj srednjoj
šumarskoj školi. — Ing. S. Mazi : Naša niža šumarska škola.


Đ. K.


ISPRAVAK


U vezi članka POJAVA BOROVOG PRELCA (CNETHOCAMPA PITYOCAMPA)
NA PLANICI (ARBUTUS UNEDO), objavljenog u Šumarskom listu br. 9—10 od
1953. god., naknadno je ustanovljeno da se radi ne o Cnethocampa pityocampa već o
Euproctis chrysorrhoea. Zabuna je nastala što su na grmovima planike,
obrštenim od gusjenica zlatokraja, primećene pojedinačno, u grupama i kolonama gusjenice
borovog prelca. Međutim to ne znači da one žderu list od planike već da se tu
nalaze u potrazi za pašom ili slučajno.


A propos de 1´ article POJAVA BOROVOG PRELCA (CNETHOCAMPA PITYOCAMPA)
NA PLANICI (ARBUTUS UNEDO) — Šumarski list No 9—10, 1´ an 1953
1´ auteur fait savoir qu´il ne s´agit pas de Cnethocampa pityocampa mais de Euproctis
chrysorrhoea. Ing. M. Jovančević


U prilogu broja 12. »Šumarskog lista« štampan je »Sadržaj« za 1953. god. Članak
»Ekonomika proizvodnje i potrošnje drveta i naš posleratn
i izvoz«, štampan u br. 7—8 str. 297. krivo je naveden autor. Mjesto D. Radimira,
treba staviti ing. A. Urbanovskog . Molimo drugove pretplatnike, da
isprave tu griješku i u »kazalu imena saradnika« i »Sadržaju« za 1953. god.


OGLAS


Šumsko gospodarstvo u Rijeci treba po jednog šumarskog tehničara za
Šumarije u Puli, Poreču, Cresu i Jablancu.
Reflektanti — opsolventi Srednjih šumarskih škola u Karlovcu i Splitu —
neka se obrate sa svojim molbama navedenom Šumskom gospodarstvu.


ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE
Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb,
Mažuranićev trg br. 11; telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog
društva NRH — Din. 600.— za nečlanove — Din. 840.— za studente šumarstva i učenike
srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola — Din. 200.— za ustanove —
Din. 1.200. — Pojedini brojevi: za članove, studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih
i drvno-industrijskih škola — Din. 50.— za nečlanove — Din 70.— za ustanove
— Din. 100. — Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod Narodne
banke Zagreb: 401-T-236. — Tisak: Grafički zavod Hrvatske — Zagreb.