DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 102 <-- 102 --> PDF |
stanovitog oportunizma, bilo radi direktne inifiltracije »vladinih organa« u Upravni odbor Društva. Uza sve to, ta povijest dokazuje, da se uvijek našlo pojedinih akcija i pojedinaca i društva kao cjeline, koje su bile katkada i vrlo oštre pa i demonstrativne, a uvijek su bile usmjerene u jednom cilju, u cilju da se unaprijedi ova privredna oblast u korist cjelokupnog naroda, u korist i budućih generacija. Historijska borba Društva protiv neracionalnih sječa nedozreli h sastojina, protiv pljačkaških dugoročnih ugovora, borba za gospodarenje po gospodarski m osnovama, borba za organizaciona pitanja, borba za valjan i napredan zako n o šumama , sva je ta borba bila vođena u interesu narodne privrede u cjelini. Nisu li i naši sadanji zadaci u osnovi svojoj isti ? Zar nisu svi naši dosadanji kongresi, skupštine i rezolucije puni zaključaka u osnovnom cilju, da se šumarstvo, kao naša važna privredna grana što bolje osposobi za izvršenje zadataka, koje traži od nje naš narod, koje traži od nas društvo u cjelini? No, dok se takva borba prošlih šumarskih generacija odvijala u uslovima dominacije stranih interesa (Austrija, Madžarska}, odnosno u uslovima akumulacije kapitala novonastale, mlade jugoslavenske buržoazije (bivša Jugoslavija), dotle se naše akcije u tom pravcu vrše u uslovima vlasti radnog naroda, vjekovima tlačenog i eksploatiranog. Moglo bi izgledati, da je ta borba sada lakša nego prije. Lakša, jer narodna vlast u osnovi teži istom, čemu težimo i mi. Jest, lakše je, i to znatno lakša obzirom na konačni ishod naših akcija, jer su teži k istom. No, ona je teža, daleko teža nego prije... U prvom redu. teško se razumijemo, iako istom težimo, jer ne govorimo istim jezikom. Naš šumarski jezik je razumljiv samo u po kojem šumarskom problemu. U dobrom dijelu problema nas teško razumiju i naši privredni, a i naši politički rukovodioci. Situacija je komplicirana, jer se ne radi više toliko o osnovnim lak o shvatljivim problemima, kao na pr. o čuvanju šumskog fonda, nego o sredstvima i mjerama, koje treba primijeniti, da se postigne osnovni cilj. Ova materija, u uslovima izmjena privrednih sistema, je veoma teška i komplicirana, pa se na tom polju teško razumijemo. Na ovom se području, u nekim pitanjima, ne razumijemo ni sami međusobno. Ta se pitanja, naročito pitanja organizacije šumarstva, nisu dosada pojavljivala s izgledima tako korjenitih zahvata u organizacione oblike, koji su evoluirali ih historije. Kod toga je vrlo simptomatično, da se jedan dio mladih drugova (čini se razmjerno mali), zanosi idejom nestanka Šumskih gospodarstava, dok se nerazmjerna većina starijih drugova nikako ne može s time pomiriti. Dok se oni mlađi drugovi, koji su za »punu samostalnost« šumarija, nalaze službom u šumarijama, dotle se stariji, koji zahtijevaju Šumska gospodarstva regrutiraju ne samo iz gospodarstava nego i iz šumarija, sa fakulteta, instituta i ostalih ustanova. Karakteristična je bila diskusija o kandidacionoj listi za novi Upravni odbor. Prilikom opravdanih zahtjeva mlađih drugova, da i njihovi predstavnici, bez obzira Sto su van Zagreba, uđu u novi Upravni odbor društva, pala je primjedba o birokraciji, o birokratskoj operativi. Iako nije direktno naznačeno, držim da smo razumjeli, da se time mislilo na aparat Šumskih gospodarstava. Obzirom na smisao te primjedbe i obzirom na način na koji je ona izražena, mislim, da ne bismo trebali dozvoliti da se u našem društvenom životu pređe preko toga kao da se nije ništa dogodilo. Stvari bismo morali izvesti na čistac. Obzirom na smisao primjedbe, morali bismo zauzeti stav po ovim pitanjima: 1. Da li je postojanje Šumskih gospodarstava potrebn o u racionalnom šumarstvu, ili nije. Može li se bez postojanja ŠG racionalno gospodariti ili ne. Naše je mišljenje, da se bez ŠG ne može racionalno gospodariti i da šumarije ne mogu biti samostalne s jednostavnog razloga, što one nemaju dovoljno široku perspektivu, koja bi im omogućila, da donose praviln e odluke o sječama sastojina. Šume jedne šumarije ne čine samostalnu ekonomsku jedinicu, svoj vlastiti zatvoreni krug. Baza gospodarenja drvnim masama je šumsko privredno područje, koje 140 |