DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 14 <-- 14 --> PDF |
planirane površine. Prema tome rad je stvarno vršen na površini, koja je 3.73 puta veća od planirane, da bi se postigao uspjeh, koji je približno za Yz premašio planiranu površinu. Tabela 2. Šumsko gospodarstvo Od god. 1947-1951. pošumljavanje izvršeno na ukupnoj površini od ha Prema stanju kultura u god. 1952. pošumljenje uspjelo na površini od ha Uspjeh u % obzirom na cjelokupnu površinu „Kapela" — Gospić 5.401 2.389 44´2 „Javornica" — Ogulin 4.431 1.740 39-2 „Viševica" — Rijeka 6.878 3.540 51-4 „Dalmacija" — Split 9.447 3.280 34´7 Ukupno : 26.157 10.949 418 Da bismo mogli pravilno ocijeniti korisnost rada, potrebno je da razmotrimo vrijednost izvršenog rada. Prosječni trošak pošumljavanja sadnjom i sjetvom stajao je u proljeću 1952. godine na krškom području 23.000. Din po ha. Prema toj cijeni iznosi vrijednost cjelokupnog rada 601,611.000.— dinara a vrijednost stvarno korisnog rada t. j . onog gdje je pošumljavanje uspjelo 251,827.000 dinara. Iz ovog izlazi, da je zbog neuspjeha nekorisno utrošeno rada, materijala i novčanih sredstava u vrijednosti od 349,784.000.— dinara. Stvarni trošak jednog ha uspjelo pošumljene površine je 54.945.— dinara. Drugim riječima jedan ha uspješno pošumljene površine jest 2.18 puta skuplji od prosječne cijene zbog takovog rezultata u uspjehu pošumljavanja. No, za pravilnu ocjenu uspjeha tog rada nije mjerodavna samo skupoća ili jeftinoća rada. Kao mjerilo može nam poslužiti komparacija uspjeha pošumljavanja predratnih radova sa rezultatima petgodišnjeg plana. Efekt rada uspjelog pošumljavanja u staroj Jugoslaviji ocjenjujem, da je bio na današnjem krškom području NRH kroz vrijeme od 20 godina oko 7.000 ha uspjelo pošumljene površine — odnosno godišnje prosječno oko 350 ha. Tokom petgodišnjeg plana pošumljavano je prosječno godišnje 5.243,4 ha ili 14.9 puta više. Kako su u gornjoj cifri označene površine uspješnog pošumljavanja, to moramo i pri ocjeni petgodišnjeg plana uzeti u razmatranje samo takve površine. Ako uzmemo u obzir i taj podatak, onda relacije opet ispadaju povoljno jer je prosječno godišnje pošumljeno 2189.8 ha ili 6.25 puta više nego u staroj Jugoslaviji. To je svakako velik uspjeh, jer ne smijemo ispustiti iz vida, da su naša pošumljavanja vršena u periodu najvećih napora ratom opustošene zemlje. Opća slika uspjeha je drukčija ako zasebno razmatramo radove u 1951. godini od pošumljavanja ranijih godina. Takav način razmatranja ima svoje opravdanje. Podaci prema kojima je prikazan uspjeh tog rada sakupljeni su tokom prve polovine 1952. godine. Kako su u godini 1951. pošumljavanja vršena i u jesen jasno je, da se definitivan sud o uspjehu tog pošumljavanja može dati tek kada sadnice prežive barem jednu sušnu periodu. To je tim važnije što je cjelokupno pošumljavanje do godine 1951. izdržalo tešku sušu u godini 1951. Nasuprot, jesensko pošumljavanje u |