DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 18 <-- 18 --> PDF |
drveća iskazalo gospodarstvo »Viševica«, koje je prema izboru vrsta upotrebljavalo, iako u manjoj mjeri one, koje zaslužuju veliku pažnju pri pošumljavanju degradiranog krša, kao Cedrus sp., Pinus brutia, Pinus maritima, Tamarix gallica, Celtis australis, Laurus nobilis i t. d. šteta, da tim vrstama nije posvećena veća pažnja te da se nije mogla voditi sistematska evidencija, kako bi došli do sigurnijih podataka o uspjehu njihove primjene. Kod svih gospodarstva najbolje su zastupane i dale najbolje rezultate »klasične« vrste. Tako Pinu s nigr a dominira na cjelokupnom području degradiranog i nedegradiranog krša. On zaprema na pojedinim gospodarstvima 17—34% uspješno pošumljene površine. Pinu s ha1 ep e n s i s zaprema 28—31% površine u gospodarstvima Viševica i Dalmacija. Kod istih gospodarstava održao se Cupressus sempervir e n s na 2—9% pošumljene površine. Picea excel sa je u kontinentalnom dijelu krša zastupljena na 3—15% površine. Pinu s s i 1 v estri s dolazi na 3—21% uspjelo pošumljene površine na području Like. Od listača je Robinia pseudoacacia upotrebljavana na cjelokupnom području, te zaprema od 2—10% površine. Interesantno je, da je najveće učešće od 10% iskazano u Dalmaciji, prem joj tamo nije mjesto osim na nekim određenim terenima. Fraxinus ornus je upotrebljavan na cijelom području krša, te je uspio na 0.5—9% površine. Vrlo dobri uspjesi su polučeni sa hrastovima. Quercus lanuginosa upotrebljavan je na cjelokupnom području krša, te ga ima na 2—19% površine. Quercus ilex je samo na području gospodarstva Viševica iskazan na 15.2% površine. Isto tako Quercu s ce r ri s dao je relativno vrlo dobre rezultate, t. j . uspio je na 0.59—8.0% površine. Izbor vrsta drveća nije bio, kroz cijelo vrijeme provođenja Petogodišnjeg plana, uvjetovan samo biološkim i ekološkim momentima. Prvih godina rada bila je upotreba pojedinih vrsta ovisna o raspoloživim sadnicama u rasadniku, te urodom pojedinih vrsta drveća u izvjesnom području. Za upotrebu neke vrste pri pošumljavanju bio je često odlučan obilan urod te mogućnosti sabiranja. U rasadnicima nastojalo se naročito u prvo vrijeme uzgajati prvenstveno jednogodišnje sadnice. Zbog toga je na pr. bagrem upotrebljavan u tolikoj količini na području krša. često su upotrebljavane jednogodišnje sadnice vrsta, koje se redovno sade kao dvogodišnje. Tako su prvih godina rada često u Dalmaciji upotrebljavane jednogodišnje sadnice crnog bora. Primjećujemo, da su se jače sadnice jednogodišnjeg crnog bora održale. Slijedećih godina bila je donekle organizirana sjemenarska služba, pa se moglo dobivati ne samo sjeme koje je najobilnije rodilo, već i sjeme onih vrsta koje su odgovarale pojedinih ekološkim prilikama. Isto tako pojačani su kapaciteti rasadnika zbog uzgoja kvalitetnih sadnica. Ipak su kasnijih godina u nekim mjestima forsirane sadnje vrsta, kojima tamo nije bilo mjesta. Mnogo je na pr. forsiran bagrem, često primorski bor i t. d. Unatoč čestih sitnijih griješaka, koje su činjene kod izbora pojedinih vrsta drveća, možemo reći, da su vrste uglavnom pravilno odabirane obzirom na biološke osobine i ekološke uslove. |