DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 24     <-- 24 -->        PDF

ZAPAŽANJA SA EKSKURZIJE JUGOSLAVENSKIH ŠUMARA
U AUSTRIJU


(11—14. oktobra 1953.)


Ing. Vladislav Beltram


Šumski traktor »Motormuli«


M
M
eđu traktorima gusjeničarima ovaj je traktor pobudio i kod nas u
najnovije vrijeme posebnu pažnju, jer je naročito podesan za izvlačenje
drveta iz šume i pod najtežim vremenskim i terenskim uslovima. Da
se i naši šumari bolje upoznaju s tim austrijskim proizvodom, dalo je
Šumarsko društvo Slovenije u vezi sa firmom »Motormuli« poticaj za
stručni ogled tog traktora.
Tako je dne 11. X. 1953. priređena ekskurzija u Austriju, u kojoj je
sudjelovalo 22 šumara: 8 iz Slovenije, 5 iz Hrvatske, 3 iz Bosne i Hercegovine
(2 su iz tehničkih razloga izostala), 4 iz Beograda, po 1 iz Vojvodine
i Makedonije. Ekskurziji je prisustvovao i predstavnik firme »Slovenija-
avto«, koja kao uvozna firma ima poslovne veze sa tvornicom
»Motormuli« u Mollnu u G. Austriji.
Toga je dana ekskurzija stigla vlakom u Graz, gdje ju je dočekao
predstavnik firme g. Busse. Još istog dana produžen je put autobusom
preko mjesta Bruck, Leoben, Liezen, Phyrrnpass, Klaus do Molina. Iste
večeri dočekali su nas u Mollnu i pozdravili direktor tvornice ing. 0. Hacker
i predstavnici Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva dr.
ing. Ender i dr. ing. Neuberger.
Sutradan uslijedio je ogled i demonstracija traktora motormuli tipa
»Forst 60« i tipa »Universal 70«. Konstruktor traktora i ravnatelj tvornice
»Motormuli« ing. 0. Hacker tumačio je postanak i razvoj traktoragusjeničara,
koji se od svih ostalih razlikuje u tome, što teret ne samo
vuče nego jedan njegov dio i nosi na sebi. Otuda mu i naziv motormuli
ili motorna mazga.
Godine 1934. bio je primijenjen u Austriji kao vojnički traktornosač
za terete do 2 tone u alpskim predjelima. God. 1938. po prvi put
upotrebljen je u šumarstvu i to u Bavarskoj, gdje su zimi ručnim saonicama
izvlačili drvo iz planinskih predjela u nizinu. Traktor je natovario
8 ljudi i vukao 8 praznih saonica uzbrdo natrag u šumu. Poslije Drugog
svjetskog rata usavršen je specijalno za izvlačenje drveta iz šume. Tako
je nastao tip od 60 KS, nazvan »Forst 60«. Gusjenice se zadovoljavaju
širinom puta od 142 cm. Teži 4 tone i prima na svoj samar na leđima
breme od 2 tone, dok na prikolici istovremeno vuče još 5 tona. Pogonska
osovina je sprijeda, motor smješten nisko i zaštićen u čeličnoj kadi. Elastičan
sistem točkova kod gusjenica omogućuje traktoru prelaženje
preko neravni i kamenja na putu bez lupanja. Motor je tipa Steyr, poznate
tvornice automobila i motora Steyr, sa 5 brzina naprijed i 1 brzinom
natrag, postizava brzinu kretanja pod teretom 15—20 km/sat. Traktor
ima vitlo smješteno sprijeda, ručicu sa dizalicom, koja se okreće u
svim pravcima te služi za izvlačenje trupaca iz šume pomoću žicanog
užeta 0 12 mm, dugačkog 100 m, kao i za dizanje i to varenje tereta do
1.25 tone na samar traktora ili na prikolicu.




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Dva motormulija »Universal 70». Lijevi s agregatom i cijevi slično topu)
za kalcifikaciju šume, desni sa dizalicom.


Tovarenje trupca pomoću vitla na traktor »Forst 60« i jednoosnu prikolicu.




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Način transporta tereta je raznolik :a) prednji kraj leži na samaru,
dok se stražnji vuče po zemlji (za dugačku građu), b) teret leži sa 2 t
težine na samaru i sa 5 t na jednoosnoj prikolici ili saonicama. Prikolica
na 2 točka je lagana, njom mogu lako da upravljaju 2 radnika, a spojena
je sa traktorom posebnim zglobom, koji pada u ležaj na leđima
traktora. Zimi se umjesto točkova upotrebljavaju saonice.


Gusjenice su grubo i vrlo jednostavno izrađene, članci iz mangan
čelika; u slučaju potrebe može da ih demontira svaki šumski radnik. Za
ledene puteve gusjenice dobiju čelične papuče, dok će za javne ceste
dobiti posebne gumene gusjenice. Prednost ovog traktora, koji za razliku
od ostalih i nosi dio tereta, očituje se u poređenju sa poznatim »Caterpillarom
D 4« iste jačine, koji teži 7.3 tone, dok »M Forst 60« samo 4 t.
Kod prvog mrtva težina prema korisnom teretu skoro je dvostruka u
poređenju sa motornom m&zgom. Traktor se spušta po snijegu i ledu niz
padine do 50% teretom od 7 tona, a istim teretom svladava uspone od
24%. Kod pada preko 30% može da vuče za sobom još i čeličnu tavu,
na kojoj leže prednji krajevi trupaca (2—3t). Taj dodatni teret predstavlja
na strmom terenu ujedno i neke vrste kočnicu. Pretovar tereta
na kamionskoj cesti postaje suvišan, jer će jednoosnu prikolicu na glavnoj
cesti moći preuzeti teretni auto ili traktor na gumenim točkovima,
za daljnji prevoz do pilane ili stovarišta.


Načini izvlačenja drveta motormulijem


I jednoosnom prikolicom


II jednoosnom prikolicom i tavom


III dvoosnom prikolicom




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 27     <-- 27 -->        PDF

IV jedno- i dvoosnom prikolicom


V dvoosnom prikolicom i tavom


Osim tipa »Forst 60« prikazan nam je i tip »Universal 70«. Razlika
je samo u tome, što je »Universal 70« duži od »Forsta« za 38 cm. šumski
tip je naročito podesan, zbog svoje pokretljivosti, za najteže alpske predjele,
dok drugi tip služi za poljoprivredu, šumarstvo i dr., za ravninske
i brdske terene. Motormuli ima i svoje posebne agregate, kojima dobiva
veću i svestraniju primjenu. Tako su nam demonstrirani: 1. buldožer sa
hidrauličnim pritiskom za planiranje terena kod gradnje puteva; 2. razprašivač
za kalcifikaciju šuma uz upotrebu finomljevenog vapnenca, kojega
baca u obliku teške magle do 70 m daleko; 3. razprašivač vapnenca


_ za polja i poljoprivredna zemljišta; 4. svrdao (dobiven iz USA) za kopanje
rupa, osobito podesan za osnivanje topolovih kultura. Za iskop
rupe 0 75 cm, dubljine 60 cm, zajedno sa premještanjem do slijedećeg
mjesta, traktor treba svega 30 sekunda. Agregat je upotrebljiv i za iskop
rupa za tt stupove i si. do dubljine 5 m. U reviziji su se nalazila i dva
motormulija austrijske poštanske uprave, koji u alpskim zimovalištima
(izletničkim točkama) služe u snijegu kao autobusi gusjeničari za 20
osoba.
U Mollnu ne postoji prava tvornica motormulija. Motor i ostali dijelovi
traktora izrađuju se u drugim tvornicama. Ovdje vrše samo montažu
i ispitivanje novih agregata. Koncesiju za izradu ovih strojeva kupila
je i engleska tvrtka Atkinson.
Istog popodneva bio je izlet na područje državne šumarije Molln,
koja upotrebljava jedan motormuli već 2 godine bez prekida, još sa originalnim
gusjenicama i bez znatnijih opravaka. Dr. ing. Klein, viši savjetnik
iz Generalne direkcije šuma u Beču, saopćio je, da ima u državnim
šumama danas 9 motormulija, dok je deseti naručen. Istakao je, da
je ovaj traktor rezultat dugogodišnjega rađa i prakse te da su za izvlačenje
drv.eta iz šume njime vrlo zadovoljni. Požalio je, što vrijeme ne
dozvoljava da malo dublje uđemo u razgovor i o čisto šumarskim problemima.
Zatekli smo traktor u radu, gdje iz sjecišta izvlači uskim i strmim
putem jelovu građu do kamionske ceste. Izmjera tereta pokazala je 8.69


65




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Skrižaljka o učinku i troškovima kod izvlačenja drveta na području državne šumarije u Mollnu
a Opis puta Pad u °/0 uspon u °/0
(—, + ) dužina
Smrča
bukva
Km
Dnevnim3
učinak
m3/km
Trošakm3
(šilinga)
m3/km
Ukupn
mas
"
kamenit
snježni
saijeg smrznuti
bez puta
— 22
— 18, —25
— 20, — 40 +5 , 500, m
— 10, + 10, + 15, 800 m
6 sm 4 bu
sm
3 sm 7 bu
sm
1,1
2,5
1,2
1,5
28,
17,8
21,6
35,7
30,80
44,50
25,92
53,55
21,4
37,9
42
16,7
19,50
15,20
35
11,10
e
e
snijeg i led
kopnjenje snijega
kopnjenje snijega
kamen, blato
udubljen put
kamen, blato
— 22
— 10 —20
— 16—2 2
— 20 —35
— 12—1 5
— 20 —35
bu
bu
bu
sm
bu
srn
1,1
1,2
1,8
2,2
0,9
2,2
26
21,25
22,35
24,10
26
17,2
28,60
25,50
40,23
53,02
23,40
37,80
27,90
37,20
32,4
27
30
26,6
25,40
31
18
12,27
33,33
12,09
bez snijega
meka ilovača
. — 15 — 18
— 16 — 22
1 sm 9 bu
bu
1,5
1,8
. 29,55
36,80
44,33
66,24
22,3
14
14,86
10.44
tvrd snijeg — 8 — 18, + 5, 200 m sm 2,4 37,36 89,66 17,9 7,46
kamenit put
kamen, blato
kamen, blato
kamenit put
— 12 — 20
— 12 — 18
— 12 — 18
— 12 —20
sm
8sm 2bu
3 sm 7 bu
sm
3
3,5
3,5
2,4
45,75
42,32
2950,25
137,25
148,12
101,50
120,60
12,3
18,5
31,7
16,1
4,10
5,29
9,06
6,71
troškovima uračunati su svi pogonsski troškovi kao i troškovi amortizacije i opravaka!




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 29     <-- 29 -->        PDF

m3 svježe jelovine. Na udaljenost od 800 m trebao je za vožnju u oba
pravca, zajedno sa utovarom i istovarom, 40 minuta. Za 8 sati »mazga«
obično napravi 10 vožnji, pri čemu utroši 301 nafte i 11 ulja.


Upravitelj državne šumarije u Mollnu ing. Glatzel dao nam je podatke
o svojoj upravi, šume ima 11.900 ha, sječni etat iznosi godišnje


34.000 m3 (26.000 m3 sječe i 8.000 m3 prorede), od čega 18.000 m3 lišćara
i 16.000 m3 četinara. Šuma je u fagetumu,. sa 120-godišnjom ophodnjom,
do 40—45 cm prsnog promjera. Kod mase iznad 7 cm samo 1% četinara
pada u ogrev, jer kvalitetno lošije i razbijeno drvo ide u tvornicu ljepenke.
Bukovina daje 65—75% tehničkog drveta, računajući ovamo i
.
.
-:
Breme trupaca od 8.69 m» sadržaja kod izvlačenja iz šume.


celulozno drvo Tendencija je daljnjeg uzgajanja šume, da se dobije ubuduće
omjer 0.4 bukve i 0.6 četinara (jele, smrče i ariša). Ariš se ovdie
uzgaja od pojedinačnih stabala pa do učešća 20%


Uprava zaposluje 120 stalnih šumskih radnika, čija je zarada dobra
Placa na sat iznosi 6.65 šilinga. Dodaci na plaću su: 5% na upotrebu
oruđa, 1 sat dnevno priznaje se, ako radnik noćuje u šumi ili na izgubljeno
vrijeme za hodanje u šumu, ako je put duži od 1 sata. Nedjeljno


e mh rfdnih Sati ^°k Se 2 sata PriznaJe za


orZT KJA ^ ´ održavanje


oruđa. Kao dodatak na stanarinu radnik prima 40 šil., a za svako dijete


po 30 sil. mjesečno. Svi dodaci iznose kod ove šumarije prosječno 55%


radmkove zarade za efektivno izvršen rad. Skoro sav posao obavlja se


naravno, ugovorom u akordu. uoavija se,


kniiv?T arij a ™ a . 9 šumarskih (u našem smislu lugarskih) revira, od


kojih 7 sa po jednim šumarom, dok imaju dva revira još i po jednog po




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 30     <-- 30 -->        PDF

moćnika. (0 školovanju tih šumara dajemo još poseban prikaz). U šumariji
su zaposleni: upravitelj inženjer, pomoćnik inženjer, 1 šumar tehničar,
1 šumarski tehničar pripravnik, 1 računovođa i 1 administratorka.
Za 100 državnih šumskih uprava u Austriji postoji Generalna direkcija
državnih šuma u Beču.


13. X. 1953. krenuli
smo autobusom
preko Linza i Dunava
do blizu kotarskog mjesta
Freistadta, oko 30
km daleko do češke granice.
Tamo je u dva politička
kotara, na području
5 općina, dne
18. VII. 1953. u 18.45
sati iza vrućeg dana nadošao
sa sjevera orkanski
vjetar, praćen ledom.
U uvalama bio je
zrak rijedak i oluja je
baš u tim dobro zaklonjenim
uvalama i jarugama
za nekoliko minuta
polomila i izvalila
140.000 m3 drveta, sve
u privatnom malom seljačkom
posjedu. Smrče
i jele je oborilo, borove
prelomilo, dok su
ariši ostali čitavi.
Stigli smo na područje
općine Schonau,
sela Strass, gdje je vihor
oborio 8.000 m3
drveta. Tu su 4 motormulija
tipa »Universal
70« izvlačila drvo iz jaruga
do ceste. U mekom
terenu bili su putevi napravljeni
samo za to iz


Svrdao 0 75 cm kopa rupu dubine 60 cm za sadnju vlačenje. Traktor je vutopola.
Potrebno vrijeme za iskop 15 sekunda. kao dugačku građu


v . (prednji kraj na samaru,
stražnji po zemlji) usponom od 32%. Ustanovili smo, da je traktor
izvlačio 4-om 3 građe na samaru i jednoosnoj prikolici mekim putem,
širine 1.40 m, usponom od 27% (mjereno padomjerom). Da se izbjegne
danguba zbog čekanja kod utovarivanja, upotrebljena je i druga jednoosna
prikolica sa gumenim točkovima. Pod uzdignuti prednji kraj natovarene
prikolice podvuče se traktor, prednji dio prikolice spusti se pomoću
2 ručne dizalice na stražnji dio traktora. Ukopčavanje prikolice na trak68




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 31     <-- 31 -->        PDF

tor traje svega 3 minute, četiri motorne mazge i jedna žičara Wyssen,
bez ikakve stoke, izvući će svih 8.000 m3 oborene građe u roku 30 dana
iz svih jaruga do puteva. Jednoglasan sud svih učesnika ekskurzije bio
je: od svih dosada poznatih traktora za izvlačenje drveta iz šume motormuli
je najsavršeniji.


Povodom ove prirodne katastrofe ostvarena je zamisao dr. ing. Neubergera
iz saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Beču te je
u augustu 1953. osnovano
specij alno privatno
poduzeće, koje je
uzelo u najam 5 motormulija
od Saveznog ministarstva
poljoprivrede
i šumarstva, uz
amortizaciju na 5 godina,
dok postoji ugovor
za 12 motornih
mazgi. Amortizacija računa
se na 5 godina, zakupnina
zaj edno s amortizacijom
računa se za
traktor dnevno po 225
šilinga, uz mjesečnih 20
radnih dana. (Kupovna
moć šilinga iznosi praktično
15 naših dinara.")
Poduzeće se bavi izvlačenjem
i pospremanjem
drveta kod prirodnih
katastrofa (oluja, lavina,
potkornjaka). Za
pravovremenu izradu,
izvlačenje i prodaju
vjetroloma država je
seljacima dala beskamatni
zajam. Prodaju
izrađenog materijala
vrši selj ačka zadruga. i


Ova pokrajina predstavlja
brežuljkast teJednoosna
prikolica, prednjim krajem poduprta kozom,
čeka na traktor.


ren sa prosječnom nadmorskom
visinom 800
m, gdje više ne uspijeva pšenica. Ekstenzivno seljačko gospodarenje,
praćeno steljarenjem, pretvorilo je prirodnu šumsku zajednicu bukve,
jele i smrče većinom u čiste borove sastojine, u kojima je tlo jako
degradirano. Da bi se to ispravilo, treba ukinuti steljarenje. Pošto
su tamo duboka tla na silikatnoj podlozi, šumari pomažu akciju kod
uvađanja kalcifikacije i upotrebe vještačkih gnojiva po umjerenim cijenama,
da bi se na taj način rasteretila šuma. Na tim terenima i čiste
sThrčeve sastojine loše uspijevaju. Stoga šumari pristupaju kalcifikaciji




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 32     <-- 32 -->        PDF

jama kod osnivanja topolovih kultura. pripremanje
fjih Vrl° mnogo P°trebi


hVjeaoci


vriswSS^´ lmVU-° vaP™ u tlu svjedoči


vrist (Calluna vulgaris), koja s* viđa na rubovima šuma.




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Po terenu nas je vodio kotarski šumarski inspektor ing. Richter. Iz
Linza stigao je ing. Jung, pokrajinski šumarski inspektor, da srdačnom
dobrodošlicom pozdravi dolazak jugoslavenskih šumara.


Povratak uslijedio je preko Linza i starodrevnog industrijskog grada
Steyra u Molln, gdje su još istog dana prikazali rad traktora »Forst 60«
s agregatom za kalcifikaciju šume. Traktor rasprši 2 t kao brašno sitno
mljevenog vapnenca za 5 minuta, u 70 metara širokom pojasu. Doziranje
kod kalcifikacije šume iznosi oko 7—10 t vapnenca na hektar .šumari
iz Hrvatske naročito su se interesirali za taj agregat, uz svrdao za iskop
rupa za sadnju topola. Motormuli »Universal 70«, kao šumski traktor
po suhom, blatnom i snježnom terenu, opremljen i sa oba ova agregata,
našao bi u ravnicama Slavonije i Vojvodine osigurano zaposlenje kroz
čitavu godinu u šumarstvu i poljoprivredi. Navečer slijedio je oproštaj
u Mollnu, u prisustvu dr. ing. Kleina iz Generalne direkcije državnih
šuma, direktora tvornice ing. Hackera, ing. Worthera, namještenika
tvornice, ing. Glatzela, ing. Drolza, sekretara Saveznog ministarstva.


Ekskurzija se vratila 14. X. obratnim pravcem preko Liezena, Leobena
do Brucka na Muri. U Brucku posjetili smo Saveznu šumarsku
školu, u Pichlu, 30 km u pravcu Semmeringa, školu za šumske radnike
(vidi posebna 2 prikaza).


Premda je posjeta šumara iz Jugoslavije imala poslovan značaj, bili
smo više puta srdačno dočekani od najviših predstavnika austrijskog
šumarstva iz saveznog ministarstva i generalne direkcije, pokrajinske i
kotarske šumarske inspekcije. Svi su naglašavali važnost međusobnog
upoznavanja i izmjene iskustava na stručnom polju. I dnevna štampa
pratila je našu ekskurziju, kako smo vidjeli iz članaka u dnevnim novinama.


Ova posjeta ne treba da bude posljednja. Već u jesen 1951. organiziralo
je šumarsko društvo Slovenije posjetu 10 šumara iz Slovenije u
austrijsku Korušku. Tamo su kao gosti austrijskih šumara pregledali
mnogo stručno zanimljivih objekata. Mjesec dana kasnije 10 austrijskih
šumara uzvratilo je posjetu Sloveniji. Posjetili su Ljubljanu, Bled, Pokljuku,
dolinu Soče, Trnovski gozd, Postojnu i Opatiju.


Koliko imamo da vidimo u Austriji za nas interesantnih stvari, i
Austrijance će zanimati 40 godina provađaria originalna kontrolna metoda
E. Pogačnika u Lehnu na Pohorju, lijepe preborne šume od Postojne
do Snežnika, pošumljivanje Krša, slavonska šuma, topolove sastojine
u Slavoniji i Vojvodini, bosanske prašume, čuvene sastojine na Kozari
i t. d. Jugoslavenska šumarska društva mogu da predlože austrijskim
šumarima programe takvih ekskurzija za 20—30 šumara, koji bi
od državne granice krenuli kao naši gosti po našoj zemlji. Iza toga jednaki
broj naših šumara vratio bi posjetu Austrijancima. Kad bi neka
ekskurzija zahvatila možda samo jednu našu narodnu republiku, kod
uzvrata posjete Austriji trebalo bi osigurati učešće i šumarima iz ostalih
NR, uz naknadno učešće u troškovima. Na taj način omogućena je izmjena
stručnih ekskurzija s obje strane bez ikakvih deviza. Suvišno je
dokazivati velike koristi, koje ovakve izmjene iskustava donose.


Ovom prilikom valja istaći potrebu za većom saradnjom i između
stručnjaka pojedinih naših narodnih republika međusobnim posjetama,
koje su dosada bile dosta rijetke.




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Stručna naobrazba pomoćnog šumarskog-tehničkog osoblja u Austriji


Posjeta jugoslavenskih šumara Saveznoj šumarskoj školi u Brucku na Muri
(Bundesfbrsterschule Bruck a/M) dne 14. X. 1953.


Ekskurziju je dočekao upravitelj škole dr. ing. Hans Puzyr i dao
učesnicima ljubazno sve podatke o školovanju pomoćnog šumarsko-tehničkog
osoblja.


Godine 1900. otvorena je u novoj velikoj zgradi srednja šumarska
škola za čitavu Austriju, čiji su apsolventi bili i neki od Slovenaca. Poslije
Prvog svjetskog rata ukazala se srednja šumarska škola za Austriju
suvišnom, kraj dovoljnog broja šumarskih inženjera, te je god. 1935.
ukinuta. Godine 1938. otvorena je u istoj zgradi 2-godišnja Savezna
šumarska škola, koja odgaja revirne šumare ili u našem smislu lugare,
školovanje se sastoji iz četiri etape: predprakse, škole, prakse po završenoj
školi i državnog ispita za pomoćnu šumarsko-tehničku službu.


Predpraksa . Uslov za predpraksu je uspješno završena potpuna
»glavna« (ranije »građanska«) škola ili 4 razreda gimnazije. Predpraksa
traje najmanje 2 godine kod šumskih uprava, koje imaju za to
posebno ovlaštenje od pokrajinskih šumarskih odjeljenja. Nastup predprakse
mora se prijaviti kotarskoj šumarskoj inspekciji, jednako i prekid,
ako do njega dođe, kao i uzrok prekida. Praktikant vodi propisani
dnevnik rada i bilježi u nj svoja zapažanja. Upravitelj mjesečno preispituje
i ovjerava dnevnik. Upravitelj izdaje praktikantu svjedodžbu o trajanju
i uspjehu prakse sa ocjenama, koju ovjerava kotarska šumarska
inspekcija. Sama predpraksa ne jamči kandidatu prijem u školu, ako je
broj kandidata veći od broja raspoloživih mjesta u školi.


škola . U Austriji postoje 3 savezne šumarske škole ovog tipa:
Bruck (štajerska), Ort bei Gmunden (G. Austrija) i Waidhofen (D.
Austrija).


Osim svih uobičajenih priloga kandidat mora predložiti liječniku
svjedodžbu o normalnom vidu i sluhu te sposobnosti vršenja službe u
visokogorskom terenu. Kandidati polažu prijemni ispit, na kome moraju
predati opis svoga rada u toku 2-godišnje predprakse. Usmeni ispit je
teoretski i praktični, pri čemu kandidata ispitaju, kakvo ima razumijevanje
i odnos prema šumskoj struci. Školska godina traje 10 mjeseci:
od 15. septembra do 15. jula. Nastava je usko povezana sa praksom. Što
učenici teoretski dopodne nauče, popodne praktički primijenjuju. U tu
svrhu škola ima šumski rasadnik i školsku šumu, veliku 423 ha.


Na dan naše posjete školi đaci su bili u šumi na izgradnji šumskog
puta.


Praksa poslije škole. Po završenom dvogodišnjem školovanju
apsolvent se upućuje u praksu na službu u jedan od šumskih
revira.


Državni ispit za pomoćnu šumsko-zaštitnu i tehničk
u službu . Ispiti se održavaju svake godine u septembru kod
pokrajinskih šumarskih inspekcija. Pored običajnih dokumenata kandidat
predlaže svjedodžbu o završenoj šumarskoj školi, svjedodžbu o službi
poslije završene šumarske škole i svoje službene dnevnike. Položenim
ispitom njegova je stručna izobrazba formalno završena.


čelična je to škola, u kojoj se mladi ljudi osposobljavaju za svoje
odgovorne zvanje stručno i moralno , što je od najveće važnosti baš




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 35     <-- 35 -->        PDF

-u šumarskoj struci. Ipak je to ujedno i škola pristojnog vladanja i učtivosti.
Učenici polaze i plesni tečaj u mjestu, a svake godine priređuju
tradicionalnu šumarsku plesnu zabavu, na kojoj redovito učestvuju i najugledniji
šumarski krugovi. Tom priredbom priređivači dobivaju i znatne
novčane potpore od privrednih krugova i od pojedinaca.


Apsolventi mogu da se upišu i na šumarski fakultet, ako polože dopunski
ispit. Baš na dan naše posjete saznao je upravitelj škole, da je
bivši njegov đak postigao na fakultetu doktorat disertacijom.


Ovakav način školovanja pomoćnog šumarsko-tehničkog osoblja osigurava
odličan kadar, a moguć je i umjestan tamo, gdje ima već dovoljno
pa i suviše šumarskih inženjera.


Ipak bi danas kod naših srednjih šumarskih škola bila potrebna bolja
veza između teorije i prakse. Srednja šumarska škola u Ljubljani ima
teoretsku i praktičnu nastavu po 10 mjeseci kroz 5 godina. Od toga đaci
vrše organiziranu praksu po 2, 2, 3 i 3 mjeseca poslije 2., 4., 6., 8. polugodišta,
u svemu 10 mjeseci za vrijeme svoga školovanja. (Ferije od po
2 mjeseca ostaju im netaknute.) Tako su oni već do mature praktički
prošli sve ono, što su teoretski učili. Ovaj način nastave pokazao se vrlo
dobar. Općenit sud operative (šumskih uprava i kotarskih šumara) o
apsolventima glede njihove upotrebivosti je vrlo povoljan, jer se ti tehničari
u praksi već prvog dana službe dobro snalaze.


Zanimljiv prikaz ing. Dr. Kajfeža o toj praksi objavile su »šumarske
novine« u broju 8 od 1953. godine.


škola za šumske radnike (Waldarbeiterschule in Pichl)
(Posjeta jugoslavenskih šumara u Pichlu dne 14. X. 1953)


Školom upravlja jedan od najpoznatijih pokretača za racionalizaciju
šumskog rada u Austriji ing. Ingo Lamp. Njegovo je geslo: »OLAKŠATI
TEŽAK RAD!« (»Schwere Arbeit leicht gemacht!«).


Nekada je šumsko radništvo u Austriji bilo mnogobrojno, ali su
bijeg sa sela u gradove i zaposlenje pod ugodnijim uslovima u industriji
prouzrokovali, da je i šumski radnik počeo da napušta svoje zvanje i da
traži lakši i ugodniji posao. I dobri šumski radnici napuštali su šumu.


— Ne stiče se ugled samo dobrom zaradom. Ljudi danas drže i do naobrazbe,
koja im daje kvalifikaciju, — veli ing. Lamp. To je u prvom redu
trebalo dati i šumskom radniku.
Poslije ovog rata izašao je u Austriji zakon o stručnoj naobrazbi
šumskog radnika. Zakon propisuje za sticanje stručne kvalifikacije ovaj
put: 3 godine radi mladić kao učenik (šegrt). Svake godine polazi 14
dana školu za šumske radnike. Kada tako navrši 3 godine rada, polaže
ispit za pomoćnika. Kao pomoćnik radi 2 godine i u tom svojstvu polazi
svake godine istu školu po 14 dana, nakon čega polaže ispit za šumskog
radnika. Time je kroz 5 godina i 5 tečajeva po 14 dana te 2 ispita stekao
zvanje kvalificiranog šumskog radnika.


Poljoprivredno-šumarska komora za Štajersku otvorila je god. 1947.
u zamku Pichlu, sjeverno od Brucka na Muri, školu za šumske radnike.
Radnici uče ovdje sve radove u školskom šumskom rasadniku, velikom


1.5 ha, na pošumljavanju, čišćenju i proredama te iskorišćavanju šume.
Oni upoznavaju najsavremenije šumsko oruđe, od kojega nije najvažnija


ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 36     <-- 36 -->        PDF

baš motorna pila. Upoređuju u praktičnom radu efektivnost rada starijim
i novijim oruđem, uče njegu i njegovo uzdržavanje (razne dvoručne
i jednoručne pile na pr. lučne, švedske, »Jirkpile, lisičji rep, »Iltis«-sjekire
i razno novo oruđe.) Od svake vrste dobrog oruđa ima po 30 garnitura,
koje radnici praktično ispituju u školskoj šumi, velikoj 320 ha.
škola je u stalnoj vezi sa proizvođačima oruđa, saopćuje im svoja iskustva
i stavlja predloge za usavršivanje. Pored toga utvrđuje i normative
za rad uz šumi.


Učenici moraju da nauče izradu najboljih držalica za sjekire, klinova
za obaranje i t. d. Učenici kritički upoznavaju sve radove oko gajenja
i iskorišćavanja šuma. Budući da dolaze izravno sa rada u šumi,
tečaj od 14 dana dovoljan je i rezultati zadovoljavaju. Stručnim uzdizanjem
povećava se radni učinak u šumskoj proizvodnji, poboljšava socijalni
položaj radnika i učvršćuje njegova stalnost. Od svega najvažnije
je oruđe, njegova upotreba i tehnika rada. Poboljšanim oruđem sve se
to više prelazi na pojedinačan rad (Einmannarbeit), koji je u tanjim
šumama (do 25 cm promjera na panju) po učinku bolji i uspješniji od
rada u skupinama. Za obaranje stabala do 25 cm debljine služe razne
jednoručne pile.


Na školi biva istovremeno do 30 radnika u internatu, koji stoji oko
35% radnikove zarade (ako je plaćen na sat). Poduzeća vrlo rado šalju
svoje radnike u tečaj, plaćajući za to vrijeme punu normalnu zaradu, a
često još i poseban dodatak kao nagradu, premda školovanje nije samo
posebi obavezno. I radnici i poduzeća osjećaju korist ove škole. Radnici
vide, da time stiču kvalifikaciju, lakši način rada, bolju zaradu i stalnost.
Poduzeća znaju, da im je time osigurana kvalitetna radna snaga i olakšano
poslovanje.


Učenici i pomoćnici vrše svoj 3-godišnji odnosno 2-godišnji staž samo
kod izabranih šumarija. Kvalifikacija daje radniku prividno mali privilegij.
Plaća na sat šumskog radnika iznosi 6.65 šilinga, dodatak za kvalifikaciju
samo 0.20 šilinga. No, samom racionalizacijom rada, zarada šumskog
radnika dostigla je visinu plaće industrijskog radnika.


Radnik uči i gradnju šumskih puteva sa miniranjem. To je osobito
važno, jer je Štajerska u godinama 1952. \ 1953 izgradila svega 400 km
šumskih puteva, dok čitava Austrija u isto vrijeme 2.500 km.


Šumski radnik treba i dobre higijenske uslove, da sačuva svoje zdravlje,
u prvom redu od reumatizma, škola ima svoje finsko kupatilo »saunu«,
drvenu kućicu, u kojoj se vatrom kroz 2—3 sata užari kamenje, koje se
prelije vodom. U pari kod temperature 80° C kupači se znoje 20 minuta,
nakon čega slijedi hladan tuš, trljanje snijegom ili skok u hladnu vodu.
Slične saune postavljaju se i u šumi. Tako se radnici praktičnim primjerom
upućuju sve, što´ im može u radu i životu u šumi da bude od koristi.


Za vrijeme našeg dolaska 30 radnika (učenika) u radionici brusilo
je i razvraćalo zupce pile svim potrebnim priborom i mjerilima.
Stariji šumski radnici, sa preko 6 godina prakse, mogu da polažu na
istoj školi ispit za kvalifikaciju.


S obzirom na važnost seljačkog šumskog posjeda (posjedi od 2—3 ha,
najviše do 60 ha), koji predstavlja nešto preko 50% šumske površine,
škola održava 14 dnevne tečajeve za seljačke šumoposjednike odnosno
njihove sinove. Oni uče gospodarenje (njegu i pravilno iskorišćavanje




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 37     <-- 37 -->        PDF

šume), jer se nastoji, da seljak sam izrađuje svoju šumu umjesto da pro


daje drvo na panju, škola time služi i unapređenju seljačke šume. Sličnu


praktičnu nastavu škola pruža učenicima poljoprivrednih .škola, koji


imaju već osnovne pojmove iz šumarstva.


Škola priređuje tečajeve za općinske vještake, koji trebaju da pružaju
seljaku pomoć kod izrade, premjerbe i prodaje drveta. Tu se održavaju
tečajevi za seoske učitelje, da bi dobili potrebno znanje i razumijevanje
za šumu. Studenti šumarskog fakulteta polaze također posebne
tečajeve na ovoj školi. Od postanka ove škole u VII. 1947. prolazi godišnje
kroz tečajeve 700—800 učesnika raznih kategorija. Do danas ih je bilo
u svemu preko 4.000. Na školi rade upravitelj i dva nastavnika, a uzdržava
je Poljoprivredno-šumarska komora, za štajersku uz pripomoć savezne
vlade.


Škola u Pichlu ponosi se postignutim uspjesima u masovnom uzdizanju
šumskog radništva, u povećanom i poboljšanom učinku rada u
šumi, u unapređenju seljačke šume i općem šumarskom prosvjećivanju
naroda. To je potrebno, kada drvo stalno dobiva na upotrebljivosti i vrijednosti.
Imali smo priliku, da se osvjedočimo, kako modernizirana Tvornica
papira u Brucku (Miirztaler Papierfabrik) prima u preradu smrčev
materijal od čišćenja i proreda već sa 3 cm promjera naviše, neokoran.
U godini 1954 austrijske tvornice papira, celuloze, drvenjače i kartona
preradit će 2,5 miliona m3 drveta, većinom sve materijal iz čišćenja
i proreda.


U Austriji postoje još dvije ovakve škole za šumske radnike u mjestima
Ort bei Gmunden i Hohenlehen. I pored tih škola izdavaju se brojne
publikacije za šumske radnike za rad u šumi, održavanje i upotrebu
oruđa i t. d.


Naši učesnici pokazali su živo zanimanje za ovakav način školovanja
šumskih radnika, koji je skroz praktičan, bez suvišne teorije. Imamo
mnogo razloga, da i mi što prije prihvatimo sličan sistem, koji će unaprediti
šumarstvo i šumsku proizvodnju a ujedno i materijalnu stranu šumskog
radnika.


SMOLARENJE NA KRŠU


Ing. Rudi Meštrović — Split


P
P
roizvodnja smole u Dalmaciji, koja je počela 1946. god. sa 10 tona,
stalno raste tako, da je ove 1953. g. dostigla 175,6 tona. U odnosu na
1952. g. proizvedeno je 20 tona više (154.978 kg.). Prekid u porastu je
nastao 1951. d. radi izvanredne suše, kada je proizvedeno 67 tona prema
85 iz 1950. Time još nije postignut mogući maksimum.
O značaju derivata borove smole za našu privredu ne treba posebno
govoriti. Dovoljno je reći da i pored stalnoga porasta proizvodnje, uzevši
naravno u obzir i druge republike, naše potrebe nisu potpuno zadovoljene,
niti smo se time mogli emancipirati od uvoza.
Kada se govori o značenju smolarenja u Dalmaciji, onda je vrijedno
navesti i neke posebne razloge koji govore u prilog daljnjega smolarenja,