DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 35 <-- 35 --> PDF |
-u šumarskoj struci. Ipak je to ujedno i škola pristojnog vladanja i učtivosti. Učenici polaze i plesni tečaj u mjestu, a svake godine priređuju tradicionalnu šumarsku plesnu zabavu, na kojoj redovito učestvuju i najugledniji šumarski krugovi. Tom priredbom priređivači dobivaju i znatne novčane potpore od privrednih krugova i od pojedinaca. Apsolventi mogu da se upišu i na šumarski fakultet, ako polože dopunski ispit. Baš na dan naše posjete saznao je upravitelj škole, da je bivši njegov đak postigao na fakultetu doktorat disertacijom. Ovakav način školovanja pomoćnog šumarsko-tehničkog osoblja osigurava odličan kadar, a moguć je i umjestan tamo, gdje ima već dovoljno pa i suviše šumarskih inženjera. Ipak bi danas kod naših srednjih šumarskih škola bila potrebna bolja veza između teorije i prakse. Srednja šumarska škola u Ljubljani ima teoretsku i praktičnu nastavu po 10 mjeseci kroz 5 godina. Od toga đaci vrše organiziranu praksu po 2, 2, 3 i 3 mjeseca poslije 2., 4., 6., 8. polugodišta, u svemu 10 mjeseci za vrijeme svoga školovanja. (Ferije od po 2 mjeseca ostaju im netaknute.) Tako su oni već do mature praktički prošli sve ono, što su teoretski učili. Ovaj način nastave pokazao se vrlo dobar. Općenit sud operative (šumskih uprava i kotarskih šumara) o apsolventima glede njihove upotrebivosti je vrlo povoljan, jer se ti tehničari u praksi već prvog dana službe dobro snalaze. Zanimljiv prikaz ing. Dr. Kajfeža o toj praksi objavile su »šumarske novine« u broju 8 od 1953. godine. škola za šumske radnike (Waldarbeiterschule in Pichl) (Posjeta jugoslavenskih šumara u Pichlu dne 14. X. 1953) Školom upravlja jedan od najpoznatijih pokretača za racionalizaciju šumskog rada u Austriji ing. Ingo Lamp. Njegovo je geslo: »OLAKŠATI TEŽAK RAD!« (»Schwere Arbeit leicht gemacht!«). Nekada je šumsko radništvo u Austriji bilo mnogobrojno, ali su bijeg sa sela u gradove i zaposlenje pod ugodnijim uslovima u industriji prouzrokovali, da je i šumski radnik počeo da napušta svoje zvanje i da traži lakši i ugodniji posao. I dobri šumski radnici napuštali su šumu. — Ne stiče se ugled samo dobrom zaradom. Ljudi danas drže i do naobrazbe, koja im daje kvalifikaciju, — veli ing. Lamp. To je u prvom redu trebalo dati i šumskom radniku. Poslije ovog rata izašao je u Austriji zakon o stručnoj naobrazbi šumskog radnika. Zakon propisuje za sticanje stručne kvalifikacije ovaj put: 3 godine radi mladić kao učenik (šegrt). Svake godine polazi 14 dana školu za šumske radnike. Kada tako navrši 3 godine rada, polaže ispit za pomoćnika. Kao pomoćnik radi 2 godine i u tom svojstvu polazi svake godine istu školu po 14 dana, nakon čega polaže ispit za šumskog radnika. Time je kroz 5 godina i 5 tečajeva po 14 dana te 2 ispita stekao zvanje kvalificiranog šumskog radnika. Poljoprivredno-šumarska komora za Štajersku otvorila je god. 1947. u zamku Pichlu, sjeverno od Brucka na Muri, školu za šumske radnike. Radnici uče ovdje sve radove u školskom šumskom rasadniku, velikom 1.5 ha, na pošumljavanju, čišćenju i proredama te iskorišćavanju šume. Oni upoznavaju najsavremenije šumsko oruđe, od kojega nije najvažnija |