DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Moramo naglasiti, da je Gospodarsko Društvo već u svom prvom početku imalo svoje društveno glasilo., koje je najprije izlazilo pod naslovom »List Mesečini«. Prvi je broj izašao u srpnju 1842 god. Kasnije je naslov lista promjenjen u »Gospodarske Novine« a malo zatim u »Gospodarski list«. Možda se kome čini da ovo nije bilo potrebno pomenuti — ali kada naglasimo, da baš Gospodarskom Listu imademo zahvaliti, da su brojne rasprave iz područja šumarstva — dok šumari još nisu imali svog glasila — štampane u Gospodarskom Listu. Ne bi vas htio zamarati da vam pomenem naslove tih rasprava. Ali, vas moram upozoriti da među tim raspravama imade i,vrijednih stvari. List Mesečni donosi već 1843 god. (dakle prije 110 godina), članak Antuna Tomića, pod naslovom »Predlog kako da se očuvaju šume u potrebitom stališu i kojih se pri tom pravilan deržati valja«. U 1844 god. štampan je u istom listu članak Dragutina Kosa pod naslovom »Korist dervah i potriboća, da se šume u Hervatskoj čuvaju i plode«, i t. d. Ovo naše prvo šumarsko udruženje kroz nekoliko je godina izdavalo i svoj list i to pod naslovom »Trudovi odsjeka za Hrvatsku i Slavoniju«. I na njemačkom jeziku »Verhandlungen der Forstsektion«. Toliko o radu našeg najstarijeg Šumarskog udruženja. Rad Hrvatsko-Slavonskog šumarskog Društva. U Gospodarskom Listu od 1871 god. čitamo na strani 187, da privremeni odbor šumarskih stručnjaka na čelu sa županijskim nadšumarom Vladimirom Koroskenyem, pozivlje šumare civilne Hrvatske kao i one s područja Vojne Krajine na sastanak u Križevac i to za dne 9 prosinca 1871 god. U istom godištu rečenog lista čitamo slijedeće: »Stari grad Križevac oživi ovih danah sastankom mnogobrojnih šumarah iz raznih krajevah naše domovine, da vjećaju kako i kada bi se udesiti imala glavna šumarska skupština, da konstituirajući odbor u tu svrhu nacrta program za odborsko djelovanje i skupštinsko viećanje.« Dalje se u istom članku pominje slijedeće: »Viećanje započe konstituiranjem odbora za buduću prvu veliku skupštinu šumarah tro jedne Kraljevine. Ovaj odbor sastoji se iz 31 člana, od kojih 6 čine središnju upravu sa sjedištem u Križevcih«. Sastanak skupštine uglavljen je za god. 1873. Određeni sastanak nije održan ni u 1873. god. a niti narednih godina. Tek godine 1876 čitamo na strani 40 Gospodarskog Lista poziv Vladimira K6roskeny- a kojim pozivlje šumare Hrvatske i Slavonije da se udruže. Iz tog poziva donosimo samo neke najvažnije stavke. »Gotovo nikoga nema među nama, tko ne bi priznao, koliku važnost i upliv imadu šume u gospodarstvu i koje mjesto zaslužuje da zauzme šumarstvo u našem narodnom gospodarstvu. Možemo li ravnodušno gledati postupanje sa šumama uopće ? Može li nam biti svejedno što se u šumarstvo i za njegov razvitak čini i namjerava, a da se ne čuje naš glas ? Mogu li pojedinci zapriječiti i otkloniti ono, što je po šumarstvo štetno a ne korisno ? Uopće, može li se za napredak tako razgranjene struke — kako je šumarstvo uspješno raditi, ako svikoliki u tu svrhu zvani ne dolaze u bliži dodir? Iskustvo uči — ne. Pojedini glasovi su često glasovi — vapijućih u pustinji. Samo složnim i zajedničkim radom možemo najglasnije prepriječiti neovlašteno i nedopušteno postupanje sa šumama, pomoći usavršiti redarstvene i urediti šumske odnošaje, dići vrijednost šumskih površina i šumske cijene drva, uvesti dobro kućanstvo i postaviti ga na zdrave temelje, pružati piscima potrebne podatke, sakupljene svestranim iskustvima. Zajedničkim radom poticati ćemo jedan drugoga, da se prizovu u to kolo svekolike sile, da pomognu prosvjetiti struku, kako bi se prosvjetom popravilo naziranje našega općinstva. |