DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Iz te slike vidimo, da prosječni godišnji visinski prirast u debljinskom
stepenu od 25 cm iznosi:


AH a,±m+±m
(11


a v
1 20 1 25 ´


A Hi = H25 -H20
(2)


A H2 = H30 -H25
(3)


U tim formulama (H20), (H2E) i (H30) označavaju izravnanu aritmetski
srednju totalnu visinu stabala u debljinskim stepenima od (20),


(25)
i (30) cm.
(T20) označava prosječno vrijeme prelaza od (20) do (25) cm.
(T25) označava prosječno vrijeme prelaza od (25) do (30) cm.
(T20) dobivamo, ako Presslerovi m svrdlom bušimo stabla debljinskog
stepena od 25 cm (t. j . stabla deblja od 22,5 cm, a tanja od
27,5 cm p. p.) i ako očitavamo godove na 2,5 cm duljine izvrtka. (T25)
dobivamo, ako bušimo stabla debljinskog stepena od 30 cm (od 27,5 do
32,5 cm) i ako očitavamo godove na 2,5 cm duljine izvrtka onako, kako
smo to opisali u naprijed spomenutim studijama.


Po formuli (1) možemo izračunati prosječni godišnji visinski prirast
u svakom debljimskom stepenu, ako imamo visinsku krivulju i
krivulju prosječnog vremena prelaza.


želimo li izračunati visinski prirast u najnižim debljinskim stepenima,
onda bi trebalo mjeriti totalne visine stabala i u tim debljinskim
stepenima. Slično vrijedi i za bušenje stabala Presslerovi m svrdlom.
To praktički znači mjeriti totalne visine svih stabala debljih od
2,5 cm p. p., ako ćemo operirati debljinskim stepenima od 5, 10, 15, 20,
25 cm, i t. d. Bušiti bi trebalo sva stabla deblja od 5 cm p. p.


Za konstrukciju visinske krivulje upotrebio sam gr af i čk o-u metodu, koja je opisana u mnogim dendrometrij skim udžbenicima
(na pr. B r u c e-S c h u m a c h e r, 1942., str. 125.—142.). Krivulje
prosječnog vremena prelaza odredio sam po metodi, koju sam već
opisao (šumarski list br. 1, Zagreb 1953., str. 37.—50.).


Kako vidimo metoda za izračunavanje visinskog prirasta analogna
je onoj, koju smo upotrebili za izračunavanje prosječnog godišnjeg volumnog
prirasta. Razlika je u tome, što u formuli (1) imamo dife rencije
srednjih visina, dok smo u Lachausseeovoj
formuli imali diferencije drvnih masa srednjih štaba1
a. Prema tome, obje se metode razlikuju samo u tome, što je kod
izračunavanja volumnog prirasta uzeta u račun krivulja drvne mase
srednjih stabala u pojedinim debljinskim stepenima, t. j . krivulja jednoulaznih
drvnogromadnih tablica (takozvanih uređajnih tablica ili tarifa),
a kod izračunavanja visinskog prirasta uzeta je u račun krivulja totalnih
visina.


Mjesto formule (1) mogli bismo upotrebiti formule (4) i (5), prema
kojima bi prosječni godišnji visinski prirast kod prsnog promjera od
22,5 cm i 27,5 cm bio:


A ._, H25 H20
,„v


A U^25 = —
(4)


1 20


88