DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 51 <-- 51 --> PDF |
A H-´75 — ~ (o) 1 25 Prosječni godišnji visinski prirast u debljinskom stepenu od (25) cm jednak je aritmetskoj sredini između formule (4) i (5), a to je upravo formula (1). Terenski radovi Terenske sam radove obavio ovim redom: 1. na pokusnoj plohi »Tuški Laz« u proljeće 1951. godine; 2. na pokusnoj plohi »Jasle I« u jesen 1952. godine; 3. na pokusnoj plohi »Stari Zaturni« i »Belevine« u jese n i zimi 1953. godine. Navedene četiri pokusne plohe obilježene su na terenu. Površina tih ploha — izuzevši onu u »Tuškom Lazu« — utvrđena je direktnim mjerenjem. Za pokusnu plohu »Tuški Laz« uzeo sam površinu iz gospodarske osnove, jer se granice te plohe podudaraju s odsjekom VII, 4, b. Mjerenje prsnih promjera izvršeno je na svim pokusnim plohama za vrijeme mirovanja vegetacije. Prsni promjeri mjereni su uvije k istim zaokružbenim promjer kam a na 5 cm, koje su konstruirane tako, da sredine debljinskih stepena iznose 5, 10, 15, 20, 25 cm i t. d. To znači, da je prva crtica na ravnalu promjerke udaljena 2,5 cm od njezina okomita kraka, što će reći, da debljinski stepen od 5 cm obuhvata sva stabla od 2,5 do 7,5 cm p. p., debljinski stepen od 10 cm sva stabla od 7,5 cm do 12,5 cm p. p. i t. d.7 Apsolutni broj stabala po debljinskim stepenima u navedenim pokusnim plohama ispušten je ovdje radi štednje na prostoru. U tabeli br. 1 naveo sam ukupni broj stabala po hektaru, a strukturu po broju stabala i smjesu prikazao sam na slici br. 2. Totalne visine jelovih stabala mjerene su pomoću hipsometra B 1 u- m e-L e i s s na j elovim stablima svih deblj inskih stepena, izuzevši pokusnu plohu »Tuški Laz«, gdje su mjerene visine na stablima, debljima od .12,5 cm p. p. Sveukupno je izmjereno 1.319 visina , kako se to detaljno vidi iz tabele br. 2. Na pokusnim plohama »Stari Zaturni« i »Belevine« bušena su P r e sslerovi m svrdlom jelova stabla deblja od 5 cm p. p. tako, da bi mogao izračunati T0, T5, T10, T15 i t. d., t. j . prosječno vrijeme prelaza od 0—5 cm, od 5—10 cm, od 10—15 cm, od 15—20 cm i t. d. U druge dvije plohe (»Jasle I« i »Tuški Laz«) bušenje P r e s s 1 e- r 0 v i m svrdlom izvršeno je na jelovim stablima debljina od 17,5 cm p. p. Razlog, zašto smo na prve dvije plohe (»Stari Zaturni« i »Belevine«) bušili jelova stabla deblja od 5 cm p. p., a na druge dvije plohe jelova stabla deblja od 17´5 cm p. p. leži u tome, što sam na početku svojih istraživanja (u proljeće 1951.) smatrao, da je bušenje stabala tanjih od 17´5 cm nepotrebno za određivanje volumnog prirasta. Za istraživanje 6 Gospodarska osnova za revir Zalesinu od 1926. godine. 7 Zaokružbena promjerka na 5 cm može se konstruirati i drugačije, i to tako, da sredine debljinskih stepena budu 2´5, 7´5, 12´5, 17´5 cm i t. d., što bi značilo, da će debljinski stepen od 2´5 cm obuhvatati sva stabla od 0—5 cm, debljinski stepen od 7´5 cm sva stabla od 5—10 cm i t. d. No takva zaokružbena promjerka je nespretna za daljnje računanje, jer sredine debljinskih stepena nisu cijeli brojevi. 89 |