DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Rezultati Na temelju analize izvrtaka izračunao sam ove jednažbe za prosječni godišnji debljinski prirast jele: a) na pokusnoj plohi »Stari Zaturni«: Y = 1-23901 -r 015392 x — 000048 x2 (6) b) na pokusnoj plohi »Jasle I«: Y = — 012040 + 016156 t — 0´00128 x2 (7) c) na pokusnoj plohi »Belevine«: Y = 0-83324 -f- 0-13122 % — 0´00098 x2 (8) d) na pokusnoj plohi »Tuški Laz«: Y = 0-26030 + 011423 z — 0-00087 JC2 . (9) U jednadžbama od (6) do (9) (Y) označava prosječni godišnji debljinski prirast jele u milimetrima, a (X) označava prsni promjer stabla u centimetrima. Iz jednadžbi od (6) do (9) izračunao sam prosječni godišnji debljin ski prirast (Mr ==. Y) i prosječno vrijeme prelaza i Tr = ~ j za pojedine debljinske stepene širine od 5 cm. Rezultate tih obračuna svrstao sam u tabeli br. 4, a predočio sam ih na slici br. 4 (strana 94. i 95). Na toj slici puna crta označava prosječni godišnji debljinski prirast iskazan u milimetrima za razliku od prekinute linije, koja označava prosječno vrijeme prelaza iskazano u godinama. Na temelju podataka o totalnim visinama jelovih stabala (tabela br. 3) i o prosječnom vremenu prelaza (tabela br. 4) izračunao sam pomoću formule (1) prosječni godišnji visinski prirast jele u pojedinim debljinskim stepenima posebno za svaku pokusnu plohu. Ti se rezultati nalaze u tabeli br. 5, a prikazani su na slici br. 5, na kojoj debela linija označava prosječni godišnji visinski prirast, a tanja linija predočuje krivulju totalnih visina. Rezultate o apsolutnom prosječnom godišnjem prirastu jelovine, kao i o postotku toga prirasta, svrstao sam u tabeli br. 6. U toj istoj tabeli nalaze se rezultati o prosječnom godišnjem sastojinskom debljinskom prirastu (m), o standardnoj devijaciji toga prirasta (o) i njegovu k o j eficijentu varijacije (v). Razmatranje dobivenih rezultata s naročitim osvrtom na buduće gospodarenje u fitocenozi jele i rebrače Opisana metoda rada za izračunavanje prirasta vezana je uz dvije negativne sistematske pogreške. Prva negativna sistematska pogreška izvire odatle, što smo broj ili godove na osušenim izvrcima. Zbog toga su prosječna vremena prelaza preduga za oko 2%, a rezultati o prirastu jelovine su preniski za gotovo isto toliki postotak. Druga sistematska pogreška dolazi otuda, što nismo uzeli u račun priras t kore , nego samo prirast drveta. Vlastitim istraživanjima na |