DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Na spomen održane Jubilarne izložbe odbor društva zaključio je izdati »Knjigu Spomenicu«. Kako do štampanja spomenice nije došlo to su rasprave namjenene za Spomenicu štampane u šumarskom listu 1892 godine. Napisano je sedam rasprava. Vrijedno je te rasprave pročitati. XVI. skupština (Varaždin 1892) bavi se opet osnutkom šumarske akademije. — Na XX. skupštini vodila se je rasprava o stališkim pitanjima. Osim toga donesen je prijedlog i zaključak po predmetu osnutka šumarske pokusne postaje. Iz toga se vidi, da je društvo već 1896 god. polagano veliku važnost za podizanje pokusnih postaja, kako su već tada imale neke naprednije zemlje. Na ovoj skupštini vodila se je rasprava o pitanju: Koji se način uređenja šumskog gospodarstva preporuča za šume pod osobitim javnim nadzorom (Zakon od 26. III. 1894). Jedna od najvažnijih skupština bila je XXII. (Zagreb 1898). U toj godini na dan 20 listopada otvoren je novo sagrađeni »šumarski dom«. U Dom su smještene društvene prostorije, šumarski muzej i šjumarska akademija. Iz izvještaja društvenog tajnika Andrije Borošića predloženog skupštini razabiremo, da se je tečajem zadnjih nekoliko godina vodila uglavnom skrb, da se namaknu potrebna novčana sredstva za izgradnju Doma. U pomoć pri teklo je Društvu zastupstvo brodske Imovne Općine, koje je Društvu porijelilo zajam od 70.000 for. Općina grada Zagreba darovala je Društvu besplatno gradilište. Na toj skupštini osnovan je i jubilarni stipendij za polazak nauka na šumarskoj akademiji a za sinove društvenih članova. Iste je godine (9. X. 1898) otvorena Šumarska akademija, koja je kasnije pretvorena u Fakultet. Sve do nedavna t. j . više od pedeset godina uživala je Akademija gostoprimstvo šumarskog doma. Josip Kozarac, tadanji urednik Šumarskog lista predložio je, da se u čast otvorenja šumarskog doma izda »Spomenica«. Spomenica je izašla sa slijedećim sadržajem: 1. šumarski dom i šumarski muzej. 2. Hrvatsko šumarsko društvo i Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcih. 3. Svečano otvorenje šumarskog doma i šumarskog muzeja. 4. Opis redovite XXII. glavne skupštine. Na XXIII. skupštini (Zagreb 1899) predložio je Aleksandar Ugrenović st. osnutak Uzgojne zaklade za djecu šumarskih činovnika. Na XXVI. skupštini (Zagreb 1902) raspravljeno je: o što bržem i uspješnijem posumljavanju kraških goleti. Osim toga vodila se je rasprava: da zemaljska vlada izda što prije naputak za sastavljanje gospodarskih osnova. — XXVIII. skupština (Zagreb 1904) moli vladu, da se državni ispiti za samostalno vođenje šumskog gospodarstva održe djelomice i u samoj šumi. Ista je skupština tražila, da apsolventi Šumarske akademije budu primljeni u državnu službu, a na XXX. skupštini (Zagreb 1906) moli se, da se poduzmu koraci, da se apsolventima zagrebačke Šumarske akademije otvori put u bosansko-hercegovačku šumarsku službu. Godine 1909 održana je XXXIII. skupština (Petrinja). Na toj skupštini održao je Andrija Borošić predavanje o uređenju šumskog gospodarstva uopće, a naročito obzirom na gospodarenje i uređenje šuma, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom. — Na XXXIV. skupštini (Zagreb 1910) osnovana je literarna zaklada Andrije Borošića. Rad Hrvatskog šumarskog društva od 1914 do 1918, obzirom na rat, je vrlo skučen. |