DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 74     <-- 74 -->        PDF

b) u eksploataciji šuma (deduktivna kalkulacija). Ovamo
spadaju prosečni godišnji izdaci po 1 m3 za radove u eksploataciji šumskog
proizvoda u istom periodu, t. j . za seču, izradu i izvoz, prevoz, utovar
i si.


2. Veličina šumskog proizvoda — prirasta u svim šumama (sastojinama)
kod šumskog gazdinstva (narodne republike) po vrednosni m
razredima t. j.
a) po količini; i
b) po kvalitetu (vrstama drveća i sortimentima) ;


3. Prodajne (tržne) cene pojedinog sortimenta po vrstama drveća.
Na osnovu navedenih elemenata izračunavaju se cene drveta na panju
ili prosečne šumske takse pojedinih šumskih gazdinstava (narodnih
republika) odnosno šumske takse ili diferencijalne rente položaja po
1 m3 u pojedinim vrednosnim razredima.
Ad II. Prema napred rečenom, drvna masa za seču (realizacija proizvodnje)
može biti po količini, kvalitetu, lokaciji različita od drvne mase
šumskog proizvoda. S tim u vezi nastaju razlike u vrednostima između
drvne mase za seču (realizacije proizvodnje) i šumskog proizvoda.
Višak prihoda — koji nastaje na taj način, — sačinjava v a lire
dn i prihod šumskog gazdinstva (narodne republike), a manjak prihoda
gubita k (dotaciju) iz društvene akumulacije. Poslednje znači,
da stvorena vrednost u šumi na panju nije realizovana. Zbog toga je potrebno
u šumarstvu — kao i u svim drugim granama narodne privrede


— voditi tačnu evidenciju i statistiku o proizvodnji i njenoj realizaciji
(Uredba o knjigovodstvu privrednih organizacija, Službeni list FNRJ
br. 53/1953), kako bi se na osnovu uporednih pregleda po vrednosti i naturalnim
pokazateljima strukture i položaja proizvodnje i njene realizacije
moglo dati objašnjenje po pitanju poboljšanja ili pogoršanja stanja
šuma odnosno šumske proizvodnje. Analiza ovog problema na osnovu
formula kamatno-kamatnih računa po metodu kapitalističke šumarske
ekonomike (u vezi sa dugim ciklusom proizvodnje odnosno u vezi sa nepodudaranjem
vremena rada sa vremenom realizacije proizvodnje) u
našim uslovima ne bi objašnjavala konkretne odnose između šumskih
gazdinstava (narodnih republika). Otuda značaj i važnost evidencije šumske
proizvodnje i njene realizacije u našim uslovima.
Ad III. Napred je pomenuto, da je za šumsku proizvodnju naročito
karakteristično da prihodi ne zavise od veličine drvne mase šumskog
proizvoda, količine živog rada i cene drveta na panju, već od drvne mase
za seču (realizacije proizvodnje). Po sebi se razume da su prihodi tim
veći, što su količine drvne mase za seču (realizacije proizvodnje) veće,
po kvalitetu bolje i po položaju povoljnije (bliže tržištu) u odnosu na
šumski proizvod. I obratno. Naprotiv, cene drveta na panju u ovom slučaju
moraju biti manje ili veće od cene drveta na panju šumskog proizvoda
(prirasta).


Ovo pokazuje da se u uslovima novog privrednog sistema šumska
gazdinstva ne bi mogla formirati stihijno i bez veze sa cenama drveta
na panju. Ista treba da formiraju na osnovu visine prosečne godišnje
cene drveta na panju drvne mase za seču (realizacije proizvodnje) u periodu
od 10—20 godina, jer će ova pokazati da li se realizacijom proizvodnje
obezbeđuju proizvodni troškovi kod šumskih gazdinstava (narodnih