DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Čest je slučaj na pr. da lugari dolaze na lugarski sastanak u civilu i ako se takav slučaj dogodi upravitelj šumarije bi trebao odmah da intervenira i ukazuje na to kao na propust i čak što više u slučaju očite nediscipline, poziva na odgovornost. Ovu uniformu lugari dobivaju pri stupanju na dužnost, znači tek od dana kad stvarno dužnost i nastupe, a ne na pr. sa danom kad su u službu primljeni, a sastoji se iz ljetnjeg i zimskog odijela (kapa, kaput, hlače, dolamica i kabanica) i gojzerice). Za pojedine dijelove propisan je vijek trajanja poslije koga postaju vlasništvo lugara: cipele daju se na 1 godinu dana kapa, kaput i hlače „ 2 „ „ dolamica „ 3 „ „ kabanica „ 4 „ „ Znači sve dok ne prođe vrijeme određeno za pojedine dijelove, kako je to gore navedeno, lugari moraju vraćati nazad ono, što su primili — ukoliko prestane na pr. radni odnos. Pretpostavimo primjera radi, da je lugar vršio službu dvije i pol godine i nakon toga predao otkaz te napustio službu. Prema gore navedenom u njegovom bi vlasništvu ostale cipele, kapa, kaput i hlače, dok bi dolamicu i kabanicu morao vratiti. U članu 3 Pravilnika je točno propisano kada lugari moraju vraćati uniformu (jasno, u koliko nije proteklo gore navedeno vrijeme za pojedine dijelove uniforme). Prije svega — pri prestanku službe (po bilo kojem osnovu bilo otkazom, presudom red. ili discipl. suda i t. d.) i drugo — pri prelazu u drugu struku. Ovo drugo je jasno i ne treba posebnog tumačenja. Međutim uniforma se ne mora vraćati, ako je lugar navršio godine starosti za penziju ili je postao tjelesno ili duševno nesposoban zr, vršenje službe što je nastupilo kao posljedica nesretnog slučaja pri vršenju službe. (Dobrinčić Veljko) O SKIJEŽI ILI GOLOMKAZICI W. Lantelme: Der Barfrost Forstwissenschaftliches Centralblatt, Berlin 1951. Ima godina, kada srijež ili golomrazica (Bartfrost) nanosi šumskom gospodarstvu velike štete, pa ipak se toj pojavi ne pridaje potrebna pažnja. Nije dovoljno proučen ni sam postanak sriježi, niti okolnosti pod kojima nastaju te štete, a nisu utvrđene ni najefikasnije zaštitne mjere. U svojoj raspravi «Der Barfrost* nastoji W. Lantelme , da tu pojavu naučno objasni, i na temelju izvršenih pokusa i dosadašnjih iskustava dade praksi korisne savjete. Pošto je taj problem za zaštitu biljaka u šumskim rasadnicima, kao i za zaštitu šumskih kultura pri njihovom osnivanju često od odlučne važnosti, iznosimo pred naše čitaoce iz navedene rasprave opširniji izvod, a za praksu važne zaključke donosimo u cijelosti. Pod sriježi ili golomrazicom razumijevamo smrzavanje gornjeg površinskog sloja tla, koji u takvom stanju možemo lako odići. Takvo smrzavanje tla je nejednolično rasprostranjeno. Napadna je pojava kod sriježi, da su redovi, zasijani vrstama drveća sa plitkim korijenjem, po čitavoj svojoj duljini nadignuti, dočim površina između tih redova, nije zamrznuta. Mnoge biljke leže gole na zemlji, kao da su izvučene, druge su izvaljene, ali su ipak sa vrhom svoga korijena sa tlom još povezano: treća kategorija stoji uspravno poduprta izvučenim korijenjem, četvrta se izmrzla sa grudvom zemlje, a peta je ostala u svom prvotnom položaju. Obje prve kategorije biljaka ugibaju, ako se prepuste same sebi.. Vitalitet biljaka, koje stoje uspravno na donekle izvučenom korijenju, ovisi o duljini ogoljelog korijenja, kao i o kasnijim vremenskim prilikama. Obasjaju li sunčane zrake osjetljivu 117 |